Anabolizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Anabolizam ili biosinteza (grčki: ana = " prema gore, uvis" + ballein = "baciti") je niz metaboličkih putova koji formiraju velike, složene kemijske spojeve počevši od manjih jedinica.[1] Anaboličke reakcije zahtijevaju energiju, koju uglavnom dobijaju iz Adenozin trifosfata (ATP), prethodno proizvedenog u kataboličkim reakcijama. Anabolizam se dakle napaja kataboličkim procesima, stoga ova dva aspekta metabolizma djeluju koordinirano i u kontinuitetu, kojeg je teško strogo razlučiti.[2]

Anabolički procesi teže ka izgradnji organa i tkiva. Ovi procesi dovode do rasta i diferencijacije stanica i povećanja veličine tijela, što je proces koji pretpostavlja sintezu složenih makromolekula. Primjeri anaboličkih procesa su rast i mineralizacija kostiju i povećanje mišićne mase.

Endokrinolozi su tradicionalno klasifikovali hormone kao anaboličke ili kataboličke, u zavisnosti od dela metabolizma koji stimulišu. Klasični anabolički hormoni su anabolički steroidi, koji stimulišu proteinsku sintezu i rast mišića. Balans između anabolizma i katabolizma je takođe regulisan cirkadijalnim ritmovima, sa procesima poput fluktuacija glukoznog metabolizma koji su usklađene sa normalnim periodima aktivnosti tokom dana.[3]

Na temelju proizvedenih biomolekula, anabolizam možemo podijeliti na više vrsta:

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. de Bolster, M.W.G. (1997). "Glossary of Terms Used in Bioinorganic Chemistry: Anabolism". International Union of Pure and Applied Chemistry. http://www.chem.qmul.ac.uk/iupac/bioinorg/AB.html#20. pristupljeno 30. 10. 2007.. 
  2. Nicholls D.G. and Ferguson S.J. (2002) Bioenergetics Academic press 3rd edition ISBN 0-12-518121-3
  3. Ramsey KM, Marcheva B, Kohsaka A, Bass J (2007). "The clockwork of metabolism". Annu. Rev. Nutr. 27: 219–40. PMID 17430084. doi:10.1146/annurev.nutr.27.061406.093546.