Ahat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ahat

Generalno
KategorijaMineral
Identifikacija
Tvrdina po Mosu7
Ahat, sardoniks
Ahat velik 2,5 cm

Ahat (engl. Agate, fr. Agate, nem. Achat, rus. Agat) je mineral i dragi kamen različitih boja. Predstavlja nagomilavanje različitih oblika kvarca, uglavnom kalcedona, koji je mikrokristalizovana silikatna kiselina. Upotrebljava se za izradu nakita. Ahat je dobio ime po reci Ahat (sada Drilo) na Siciliji, gde je prvi put nađen.

Geneza i karakteristike[uredi | uredi kod]

Većina ahata nalazi se u vulkanskim stenama ili starim otvrdlim lavama. U šupljinama, koje su nastajale u rastopljenoj masi, a koju je onda delimično ili potpuno ispunjavala siliktna materija. Takav ahat pokazuje paralelne linije.

Fizičko-hemijska svojstva[uredi | uredi kod]

Ima stepen tvrdoće 7 po Mosovoj skali. Ne rastvara se u kiselinama, sem u HF. Neproziran je. Različite boje ahata potiču od prisustva (primesa) različitih jedinjenja gvožđa i mangana.

Nalazišta[uredi | uredi kod]

Predanja vezana sa ahatom[uredi | uredi kod]

U davna vremena koristio se za izradu nakita, pečata, posuda. Kada se od ahata pravilo ogledalo sujeverni su ga koristili protiv vradžbina. U vreme renesanse u Italiji koristio se kao talisman.

Reference[uredi | uredi kod]