Aerodromski terminal

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Aerodromski terminal
Terminalis
Satelitski terminal S1 na šangajskom Aerodromu Šangaj-Pudong
Satelitski terminal S1 na šangajskom Aerodromu Šangaj-Pudong

Aerodromski terminal (od latinskog terminalis=završni[1]) je zgrada na aerodromu iz koje putnici odlaze u avion na let ili stižu nakon sleletanja.[2]

Inače je terminal ime za prostor opremljen i organiziran za prihvat i otpremu putnika ili robe u željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i riječnom prometu.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Terminal se sastoji od nekoliko izlaza gdje se avioni parkiraju i putnici čekaju da se ukrcaju ili iskrcaju. Na velikim terminalima su podjeljeni na više dijelova (podterminala) sa restoranima, trgovinama, salonima, kao i sanitarijama i drugim sadržajima.[2]

Putnički terminal[uredi | uredi kod]

Terminal za putnike (putnička zgrada) služi za kretanje putnika i prtljage u odlaznom i dolaznom avio prometu, njihov boravak te zadovoljavanje dodatnih potreba (turističke, poštanske i bankarske usluge, [[trgovina|trgovine, restorani, Rent-a-car i slično).[3]

Terminal ima uređene tokove kretanja putnika i prtljage, odvojene za one odlasku i one dolasku, kao i za one u tranzitu koji čekaju drugi avion. Isto tako razdvojeni su i putnici u tuzemnom i međunarodnom prometu.[3]

Putnik u odlasku, ako to nije prethodno učinio, na terminalu kupuje kartu, nakon tog se registrira i predaje prtljagu, podvrgava se zaštitnomu pregledu (prolaskom kroz magnetometarska vrata; ručnu prtljagu provjerava rentgen) i čeka na let. Prilikom ulaska u avion po posljednji put mu se provjerava karta. Putnici na međunarodnim letovima prolaze kroz pasošku i carinsku kontrolu.[3]

Putnik u dolasku preuzima prtljagu, ukoliko se radi o međunarodnom letu, predhodno prolazi pasošku i carinsku kontrolu. Putnici dok čekaju let koriste čekaonice, koje su opremljene sanitarijama, prostorijama za majke sa malom djecom, osobe s posebnim potrebama i sličnim sadržajima.[3]

Kargo terminal[uredi | uredi kod]

Kargo terminal je zgrada za transport roba, prilagođena veličini robnoga prometa, koja pruža usluge špedicije (doprema, otprema), skladištenje, razvrstavanje i okrupnjavanja tereta te druge usluge.[3]

Dizajn[uredi | uredi kod]

Dizajn terminala

Pristanišni dizajn terminala sastoji se od jedne uske duge zgrade u koju putnici ulaze sa jednog kraja i ukrcavaju se avione parkirane sa druge strane terminala. Taj dizajn omogućuje aerodromu da primi veliki broj aviona, ali najčešće rezultira dugim pješačenjem putnika od prijave do izlaza za ukrcaj. Većina velikih međunarodnih aerodroma koristi taj dizajn, a velike su udaljenosti prevladane pomoću pokretnih staza i drugih rješenja za unutarnji transport.[4]

Satelitski dizajn svodi se na kružnu građevinu sa prostorima za parkiranje aviona po cijelom obodu zgrade. Pješački tuneli (shuttli) povezuju glavni terminal sa satelitskim terminalima. Prvi aerodrom koji je koristio taj dizajn bio je londonski Gatwick 1935., pa je zbog tog nazvan "Košnica".[4]

Polukružni dizajn terminala je znatno rjeđi od pristanišnog i satelitskog. Sastoji se od polukružne zgrade u stilu pristanišne sa avionima parkiranim sa vanjske strane i ulazom za putnike sa druge strane. I taj dizajn najčešće zahtjeva od putnika da podosta pješače do traženog izlaza, ali im skraćuje vrijeme od prijave do pronalaženja ulaza u avion.[4]

Historija[uredi | uredi kod]

Aerodromi su na samom početku avijacije uglavnom bili smješteni po farmama i livadama, gdje je bilo dovoljno prostora i ravnog tla za slijetanje aviona. Poneki su imali malu recepciju za putnike, ali obično su nudili samo teren za slijetanje i polijetanje.[4]

Procvat su doživjeli nakon Drugog svjetskog rata kad su evropske vlade počele subvencionirati aerodrome u Parizu, Londonu i Berlinu, gdje su veliki objekti izgrađeni po uzoru na veličanstvene željezničke stanice iz 19. vijeka. Prvi terminali najčešće građeni kao pojedinačne zgrade iz kojih su putnici izlazili direktno na pistu, ali su vremenom kako je promet rastao bili potrebni složeniji objekti.[4]

Dolaskom mlaznih aviona i drugim napretkom u aeronautici dramatično se povećao promet na aerodromima. Po prepunim aerodromima grade se veliki terminali sa restoranima i trgovinama, kako bi putnici bili što zadovoljniji dok čekaju svoj let. Neki aerodromi su u tom otišli toliko daleko da su ih opremili unutarašnjim vrtovim, kasina, pa čak i golf terene.[4]

Terminali građeni krajem 1930-ih-40-ih građeni su u tad popularnom Art déco stilu. Terminali iz 1960-ih i 70-ih građeni su ponajviše kao betonske kutije, a oni 1990-ih i 2000-ih kao staklene kutije.[4]

Sa čak devet terminala Internacionalni aerodrom Los Angeles je aerodrom sa najviše terminala na svijetu, slijedi ga Dallas/Fort Worth sa pet terminala. Po četiri terminala imaju čikaški O'Hare, londonski Heathrow, rimski Leonardo da Vinci i madridski Adolfo Suárez.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Terminal (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14.10.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 What is an Airport Terminal? (engleski). Scotts cheap flights. Pristupljeno 14.10.2022. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Zračna luka (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14.10.2022. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 Airport terminals through the ages (engleski). Air Charter Service. Pristupljeno 14.10.2022. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]