Kuršumlija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Куршумлија)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Kuršumlija je gradsko naselje u opštini Kuršumlija u Topličkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 13639 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 12525 stanovnika).


Kuršumlija

Kursumlija-panorama.jpg
Panorama Kuršumlije

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Toplički
Opština Kuršumlija
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 13639
Geografija
Koordinate 43°08′27″N 21°16′04″E / 43.140833°N 21.267833°E / 43.140833; 21.267833
Nadmorska visina 386 m
Kuršumlija na karti Srbije
Kuršumlija
Kuršumlija
Kuršumlija na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 18430
Pozivni broj 027
Registarska oznaka PK


Koordinate: 43° 08′ 27" SGŠ, 21° 16′ 04" IGD


Istorija[uredi | uredi kod]

Spomenik u centru Kuršumlije

Kuršumlijski kraj je bio naseljen u praistoriji. U doba Rimljana Kuršumlija se nazivala Ad Fines, što znači "na kraju" jer je bila na granici dve provincije, Dalmacije i Gornje Mezije. Bila je u to vreme jedna od važnih stanica na poznatom rimskom putu Niš-Lješ.

U vizantijsko doba nosila je naziv Toplice i bila je sedište episkopije (prvi put se pominje u pisanim dokumentima 1019. godine, kada je ustanovljena Toplička episkopija). U srednjem veku bila je prva prestonica Stefana Nemanje. Između 1159. i 1168. godine on je ovde sagradio svoja prva dva manastira svetog Nikolu i svetu Bogorodicu, a pokrio ih je olovom koje je davalo blještavi odsjaj, pa je mesto nazvano Bele Crkve.

U doba Turaka tu je bilo sedište lokalne turske vlasti i jedan od najvećih manastirskih trgova olova i srebra u tom delu Balkana. Na početku turske vladavine mesto se zvalo Kuršumlu-Kilise (a), što je ustvari samo prevod ranijeg srpskog naselja Bele Crkve. Ovo ime je neposrednije isticalo uzrok sjaja i blještavosti kuršumlijskih crkava, a to je njihov olovni, na turskom jeziku kuršumlu - pokrivač. Uoči oslobađanja od Turaka u srpskim dokumentima se pominje kao Kuršumlje, i najzad po oslobađanju od Turaka 1878. godine Kuršumlija.

Za vreme prvog srpskog ustanka Karađorđevi ustanici su sedam godina držali kraj oko Lukovske Banje a četiri puta napadali Kuršumliju, dok je Stanoje Glavaš 1806. oslobodio i držao kratko vreme. Kuršumlija je od Turaka oslobođena 19. januara 1878. godine.

U Prvom svetskom ratu Kuršumlija je postala poznata po Drugom "gvozdenom" puku i Topličkom ustanku iz 1917. godine, čiji je zvanični predvodnik bio Kosta Pećanac. U ovom ratu Kuršumlija i okolina su pretrpeli velike ljudske i materijalne gubitke.

U Drugom svetskom ratu Nemci su okupirali Kuršumliju 12. aprila 1941. godine. Bugari su okupirali grad i okolinu 25. marta 1942. godine, sve do oslobođenja 28. avgusta 1944. godine.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Kuršumlija živi 10300 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,7 godina (34,6 kod muškaraca i 36,8 kod žena). U naselju ima 4323 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,15.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2382 [1]
1953. 2649
1961. 3391
1971. 7185
1981. 10550
1991. 12525 12371
2002. 13848 13639
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
13061 95.76%
Romi
  
207 1.51%
Crnogorci
  
57 0.41%
Makedonci
  
12 0.08%
Jugosloveni
  
7 0.05%
Goranci
  
6 0.04%
Hrvati
  
4 0.02%
Bugari
  
3 0.02%
Rusi
  
2 0.01%
Rusini
  
1 0.00%
nepoznato
  
239 1.75%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

  • Vojin Šulović, akademik i ginekolog.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]