Šilo (Dobrinj)
Šilo
| |
|---|---|
  Šilo Šilo na karti Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Dobrinj |
| Mikroregija | otok Krk |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.1476 N |
| - z. d. | 14.6634 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 381 |
| Pošta | 51 515 Šilo |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
Šilo je naselje na sjeveroistoku otoka Krka u Hrvatskoj, turistički centar Dobrinjštine.
Zemljopisne odlike[uredi | uredi kod]
Šilo je smješteno na sjeveroistoku otoka Krka, u dobro zaštićenoj uvali Stipanja, prirodno zatvorenoj rtom Punta Šilo. Nasuprot je Crikvenice i njezine rivijere, od koje ga dijeli samo 2, 5 Nm Vinodolskog kanala.
Regionalnom cestom povezano je s ostatkom otoka Krka. Šilo je svega 5,0 km udaljeno od svog središta Dobrinja, 20 km udaljeno od Krčkog mosta, od grada Krka 19,1 km, 13,6 km do Vrbnika i 47,7 do Rijeke.
Zaljev Stipanja je s uskim, niskim poluotokom, koji završava rtom Punta Šilo, dobro zaštićen od istočnih i južnih vjetrova. Na kraju rta nalazi svjetionik, koja emitira svjetlosni signal: B Bl 3s.Nazivni domet svjetionika je 7 milja.
U bivšoj trajektnoj luci, plovila se mogu bočno vezati za lukobran. Na kraju lukobrana stoji svjetionik, koji emitira svjetlosni signal: Bl 2s.
Povijest[uredi | uredi kod]
Šilo je jedno od najmlađih naselja Dobrinjštine. Ne spominje se u popisu naselja i stanovništva općine Dobrinj 1780. godine. Šilo su očito osnovali Crikveničani i Selčani; naime, mnogi stanovnici Crikvenice i Selca su stoljećima u kraju oko Šila imali svoje posjede, a neki imaju i danas. Uostalom, pretežna prezimena u Šilu vuku korjene iz spomenutih mjesta. Stanovnike iz susjedog Vinodola Dobrinjci su nazivali Gorinjcima, jer su iz "gornjih", sjevernijih, krajeva.
Mjesto je dobilo na značenju razvojem turizma, i željom ljudi da putuju i na otoke. Šilo je dugo vremena bila poveznica otoka Krka s kontinentom. Upravo iz tih razloga je 19. veljače 1905. u Šilu je godine osnovano Krčko parobrodarsko društvo koje je nakon osnutka kupilo parobrod Dinko Vitezić, te je već 1. lipnja 1905. otvorilo redovnu brodsku liniju Šilo - Vrbnik - Crikvenica.
Razvoj turizma je započeo nakon 1959. godine, kada je počeo voziti trajekt između Crikvenice i Krka.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Šilu je živio 381 stanovnik. Time je Šilo najveće mjesto u općini Dobrinj.
Kretanje broja stanovnika Šila je specifično i bitno različito od svih okolnih naselja. Naime, dok gotovo sva mjesta Dobrinjštine bilježe najveću naseljenost između 1900. i 1930. godine, nakon čega konstantan pad do otprilike 1980. godine, a zatim lagani porast u posljednjih 30-etak godina, Šilo je imalo potpuno drukčija kretanja. Najprije se u samo 30 godina, broj stanovika Šila ušesterostručio. 1880. godine u Šilu je živjelo samo 27 stanovnika, a 1910. godine čak 176 stanovnika. Ralog tome je gospodarski i prometni - 1905. godine osnovano je "Krčko parobrodarsko društvo" te se povezuje s Rijekom, Crikvenicom i drugim naseljima. Na to izravno upućuje i najveći porast stanovništva ikada zabilježen među naseljima na otoku Krku: od 1910. - 1910. godine, čak 128,6 %, tj. sa 77 na 176 stanovnika.
Nakon tog perioda izrazito naglog rasta, slijedi period pada i stagnacije, ali ni taj se period vremenski ne poklapa s takvim periodom kod ostalih mjesta Dobrinjštine - kod Šila je on puno kraći jer već 1961. godine počinje ponovni porast stanovništva Šila. Ponovno je uzrok prometni - 1959. godine uspostavljena je trajektna linija Šilo - Crikvenica, glavna veza cijelog otoka s kopnom. Takva prometna povezanost omogućila je Šilu znatno raniju ekspanziju turizma koji se kod većine drugih mjesta na otoku izraženije razvija tek otvorenjem Krčkog mosta 1980. godine. To je dovelo, opet ne do laganog porasta stanovništva kao kod ostalih mjesta, nego do konstantnog snažnog povećanja. 1961. godine u Šilu je živio 151 stanovnik, 1971. godine 188 stanovnika, 1981. godine 228, 1991. godine 331, te 2001. godine 381. stanovnik.
Upravo takav specifični razvoj razlog je da je najmlađe mjesto u općini postalo najveće mjesto.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Osnova gospodarstva u Šilu je poljodjelstvo, ribarstvo, turizam i brodogradnja. Šilo ima auto kamp, teniske terene, kafiće i pizzerie, poštu, trgovine, slastičarnicu, turističke agencije, ambulantu, ured turističke zajednice općine Dobrinj, a tu je i najveći privredni subjekt u općini Dobrinj - građevinsko poduzeće.
Kultura i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Crkva svetog Nikole. Izgradili su ju mještani 1900. godine
- Dan Šila je blagdan svetog Roka, 16. kolovoza , koji se slavi od sredine 19. stoljeća, kad je i po Krku harala kuga.
- Ruševine rimske ville, na ulazu u mjesto
Šport[uredi | uredi kod]
- Ronilački klub Neptun
- Sportsko-ribolovno društvo Čikavica
- Tradicionalni plivački maraton Šilo - Crikvenica, dužine 3500 m. (boduje se u okviru CRO-CUP-a). Maraton starta na Rivi u Šilu, a cilj je na Gradskom plivalištu u Crikvenici.
- U podmorju Šila nalazi se poznati ronilački lokalitet: M/B Peltastis popularno zvani Grk . Radi se o olupini potonulog broda na relativno maloj dubini (od 17 do 33 m). Grčki teretni brod Peltastis tu je potonuo u noći 7. - 8. siječnja 1968. godine.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- Bolonić, Mihovil, Žic, Ivan Rokov, Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002, ISBN 953-151-493-3
- Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Službene stranica Općine Dobrinj Arhivirano 2010-02-16 na Wayback Machine-u
- Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj Arhivirano 2010-07-26 na Wayback Machine-u
- Fotografije Šila na stranicama Rokova
- Kamp Tiha Arhivirano 2009-10-14 na Wayback Machine-u
- O Šilu na stranicama klimno.net Arhivirano 2009-10-01 na Wayback Machine-u
- krk holiday