Čoban

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Slika Milana Dvornića: Čoban u opakliji okrenutoj za kišovito vrijeme.

Čoban (čobanin), ovčar, pastir je naziv zanimanja za osobu koja se brine o stadu životinja odnosno čuva stoku.

Opći pojam[uredi | uredi kod]

Čoban se primjerice brine za stada ovaca, koza, svinja, goveda konja, magarca, a u Sjevernoj Africi i Jugozapadnoj Aziji on je čuvar deva, te u Južnoj Americi ljama. Ovčar obično čuva tuđe ovce, jednog vlasnika ili nekoliko njih.

Ovo zanimanje je postojalo još u najranijim čovječijim populacijama, nastalo vjerovatno paralelno sa procesima domestifikacije životinja.

Stereotipan prikaz jednog pastira uključuje krznenu šubaru, runo i štap. Njihov rad je uglavnom na otvorenom i često ga obavljaju uz pomoć konja ili psa i zahtijeva nomadski način života. U latinskim jeziku pastir se zove pastor po čemu dobijamo i imenicu «pastor» za . Kroz historiju i umjetnost čobanin, pastir ili ovčar spominje se u mnogim: pričama, bajkama i pjesmama ili je prikazan na slikama ili kipovima i drugim umjetničkim djelima.

Etimologija i druga značenja[uredi | uredi kod]

Čoban (tur. çoban < perz. šuban, šoban, drugi dio -ban znači stražar), turcizam koji ima više srodnih značenja:

  • 1. onaj koji čuva stoku na paši; ovčar, pastir, čobanin;
  • 2. onaj koji napasa stoku na nomadski način;
  • 3. pejor. onaj koji se ne zna ponašati; neuglađen, sirov čovjek; seljačina, seljo, geak.

U Baranji i Slavoniji[uredi | uredi kod]

U Baranji se riječ čoban upotrebljava u prvom značenju i u tom obliku, dok se oblik čobanin ne upotrebljava. Čoban je naziv samo za onoga koji čuva ovce, dok se čuvar goveda naziva čordaš, a čuvar svinja svinjar.

Slično je i u Slavoniji, odnosno na teritoriji šokačkih govora. U rječniku Divanimo po slavonski Martina Jakšića kao odrednica (natuknica) nalazi se samo riječ čoban ("pastir") te oblik paster ("pastir, stočar"), dok riječi ovčar, pastir i čobanin nema.

Povezano[uredi | uredi kod]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

  • Leksik prezimena SR Hrvatske. Zagreb. 1976. 
  • Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika (6 S-Š). Novi Sad. 1976. 
  • Klaić, Bratoljub (1978). Rječnik stranih riječi. Zagreb. 
  • Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb. 2004-2005. 

Galerija slika[uredi | uredi kod]