Čašica (botanika)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Dijagram dijela zrelog cvijeta
U ovom primjeru, ocvijeće (periant) podijeljeno je na čašicu (lapove ili čašične listiće) i krunicu (latice)
Tetramerni cvijet Ludwigia octovalvis sa čašicom i krunicom
Nakon cvjetanja, čašični listići (lapobvi) Hibiscus sabdariffa šire se u jestivi dodatni plod.
Kod mnogih cvjetova u porodici Fabaceae, čašična cijev je obložena čašičnim listovima

Cvijetna čašica (lat. sepalum, od sep-, prema grčkom skepē = oviti, omotati i -alum od latinskog petalum, "petal", pod uticajem francuske riječi pétale - "petal")[1][2] je dio cvijeta angiospermi (cvjetnica). Obično zeleni čašični listići tipski funkcioniraju u zaštiti unutrašnjih dijelova cvijeta u pupoljku, a često, nakon cvjetanja, podržavaju krunične listiće (latice).[3]

Svi čašični lisići ili lapovi zovu se čašica ili kaliks (grč. κάλυξ - kalyx = pupoljak).[4]

Nakon cvjetanja, većina biljaka nema više koristi od čašice koja ostaje kao grebenasti ožiljak ili postaje zakržljala. Neke biljke zadržavaju trnoliki kaliks, osušen ili živ, kao zaštitu za plod ili sjemenke. Primjeri uključuju vrste roda Acaena, neka od Solanaceae (naprimjer Tomatillo, Physalis philadelphica ) i plivajuću vodenu biljku Trapa natans. U nekih vrsta čašica ne samo da i dalje postoji nakon cvjetanja, već, umjesto odumiranja, počinje aktivno rasti sve dok se ne formira mjehur poput obloge oko ploda. Ovo je efikasna zaštita protiv nekih vrsta ptica i insekata, naprimjer kod hibiskusa Hibiscus trionum i kapastog ogrozda.[5][6]

Morfološki, i čašica i krunica su preobrazbe listova. Čašica (čašični listovi) krunica (latice) su dijelovi vanjskog sterilnog cvjetnog omotača, koji zajedno čine ocvijeće ili periant.[7]

Broj čašičnih listova u cvijetu je njiova brojnost ili meroznost. To je indikativni pokazatelj za klasifikaciju biljaka. Meroznost cvijeta eudikotiledona je obično četiri ili pet, a kod monokotiledona ili palaeodikotiledona – tri ili više od tri.

Razvoj i oblik lapova značajno varira među cvjetnicama.[8] Oni mogu biti slobodni (polisepalni) ili spojeni zajedno (gamosepalni). Često su znatno smanjeni, kao što su u obliku ili vage, zubi ili grebenova. Takve strukture najčešće ističu se ispod plodova, zrelih i/ili opalih.

Primjeri cvjetova s veoma smanjenim periantom susreće se kod trava.

U nekim cvjetovima, lapovi su spojeni prema bazi, formirajući čašičnu cijev (kao u porodicama Lythraceae[9] i Fabaceae). Kod ostalih cvjetova (Rosaceae, Myrtaceae), hipantij uključuje bazu lapova, latica i dodirne dijelove prašnika.

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

References[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Oxford dictionary". http://oxforddictionaries.com/definition/english/sepal?view=uk. 
  2. "Collins dictionary". http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/sepal. 
  3. Beentje, Henk (2010). The Kew Plant Glossary. Richmond, Surrey: Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-422-9. 
  4. Tucker, T. G. (1931). A Concise Etymological Dictionary of Latin. Halle (Saale): Max Niemeyer Verlag. 
  5. Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC. pristupljeno 12 February 2014. 
  6. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  7. Davis, P.H.; Cullen, J. (1979). The identification of flowering plant families, including a key to those native and cultivated in north temperate regions. Cambridge: Cambridge University Press. str. 106. ISBN 0-521-29359-6. 
  8. Sattler, R. 1973. Organogenesis of Flowers. A Photographic Text-Atlas. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-1864-5.
  9. Carr, Gerald. "Lythraceae". University of Hawaii. http://www.botany.hawaii.edu/FACULTY/CARR/lythr.htm. pristupljeno 2008-12-20. 

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]