Jordan (rijeka)

Izvor: Wikipedia
Jordan
River Jordan.jpg
Lokacija
Države Izrael, Jordan Zapadna obala
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
gorje Hermon
m
Ušće
  – aps. visina

-422 m
Dužina oko 320 km
Pritoke Hasbani, Banias Dan
Hidrologija
Ulijeva se u Mrtvo more
Satelitski snimak rijeke Jordan
Maleni vodopad u rijeci Jordan, blizu Sede Nehemya, gornja Galileja
Oznaka koja označava rijeku

Jordan (hebrejski: נהר הירדן nehar hayarden, arapski: نهر الأردن nahr al-urdun) je 320 kilometara duga rijeka na Arapskom poluotoku koja teče kroz Izrael, Palestinu i Jordan. Počinje tamo gdje se rijeka Hasbani iz Libanona i Banias iz Sirije ujedinjuju, blizu planine Hermon. Jordan se smatra jednom od najsvetijih rijeka.

Geografija[uredi - уреди]

Jordan je jedna od važnijih rijeka Bliskog istoka. Galilejsko jezero je dio jordanskog sustava, a rijeka Yamuk iz Sirije je važan pritok nizvodno. Jordan se ne ulijeva u more, nego u jezero, Mrtvo more. Udaljenost Galilejskog jezera i Mrtvog mora je 250 km te se sastoji uglavnom od dilne Ghawr. Glavni pritoci rijeke su;

  • 1. Hasbani, koja izvire iz Libanona
  • 2. Banias, koja izvire kraj planine Hermon
  • 3. Dan, koja također izvira kraj planine Hermon
  • 4. Ayoun, koja izvire iz Libanona

Te četiri rijeke se ujedinjuju u Jordan na sjeveru Izraela, kraj kibuca Sede Nehemya. Jordan se spušta 75 km do močvarnog jezera Hula, koje je neznatno ispod razine mora. Jordan izlazi iz tog jezera te se spušta još niže oko 25 km do Galilejskog jezera. Nakon tog jezera ide sve do Mrtvog mora. Rijeke Yarmouk i Jabbok sa istoka su zadnji pritoci u Jordan. Galilejsko jezero tvori granicu sa Golanskom visoravni, a Jordan na jugu granicu između Jordana i Zapadne obale. Kroz svoj tijek Jordan se spušta oko 800 metara od razine svojeg izvora.

Dolina Jordana je većinom pustinjska, no zahvaljujuči rijeci u blizini buja vegetacija. To je ujedno mjesto u kojem su česti potresi. Zbog bogate količine pritoka u Galilejsko jezero i Jordan, prepostavlja se da Izrael odbija vratiti Golansku visoravan Siriji.

Biblijsko značenje[uredi - уреди]

Jordan se spominje oko 175 puta u Starom zavjetu, te oko 15 puta u Novom zavjetu. Za kršćane je mjesto gdje Jordan ističe iz Galilejskog jezera sveto jer označava lokaciju gdje je Isusa Krista krstio sveti Ivan Krstitelj. Mnogi hodočasnici i turisti dolaze tamo te se i sami krste. U hebrejskoj Bibliji nema izravnog opisa rijeke – umjesto toga daju se samo oskudne reference. Spominje se da ju je prešao Jakov kako bi stigao u Haran, te kao granica koja dijeli „dva plemena i pola plemena“ na istoku i „devet plemena i pola plemena Manasseha“ koje je vodio Jošua na zapadu. I Salomon se spominje u kontekstu te rijeke.

U bibliskoj povijesti Jordan se javlja kao mjesto nekoliko čuda. Ilija i Elizej su navodno osušili Jordan kako bi ga prešli. Elizej je izveo još dva čuda na Jordanu; izliječio je Naamana tako što ga je okupao u rijeci, te je učinio da sjekira djece proroka pluta.

Opasnost od isušivanja[uredi - уреди]

1964. Izrael je počeo graditi branu koja preusmjerava vodu iz Galilejskog jezera u državni rezervoar vode. Iste te godine država Jordan je konstruirala kanal koji skreče vodu iz Yarmouk rijeke, važnog pritoka rijeke Jordana. To je prouzročilo velike štete ekosustavu. Sirija je također izgradila rezervoare koji crpe vodu iz Yarmouka.

Količina vode koju nosi rijeka se smanjivao tijekom nekoliko godina, zbog eksploatacije vode iz Galilejskog jezera i Yarmuk rijeke iz Sirije. Danas se oko 70 do 90 % rijeke iskorištava za ljudske potrebe pa je pritok smanjen. Ekonomski rast, povećanje stanovništva i mirovni sporazum između Izraela i Jordana će vjerojatno povećati potrebu za vodom, što će još više smanjiti pritok rijeke u budućnosti. Zbog toga i brzog isparavanje vode, Mrtvom moru prijeti isušivanje. Uz to, zagađenje rijeke je dodatan problem.

U posljednjih 50 godina rijeka Jordan je izgubila više od 90% svojega godišnjeg vodenog toka - godišnji protok od 1.3 milijarde kubičnih metara vode, smanjio se na samo 100 milijuna kubičnih metara. Razina vode u Galilejskom jezeru najniža je u posljednjih sto godina, od 1993. godine spustila se za četiri metra. Razina vode u Mrtvom more posljednjih se 15-ak godina smanjuje za jedan metar godišnje. Sve je to dijelom zbog globalnih klimatskih poremećaja, a dijelom zbog pretjerane lokalne eksploatacije riječnog toka

Vanjske veze[uredi - уреди]