Foggia

Izvor: Wikipedia
Foggia
Comune di Foggia
Ulica Trento u centru grada
Ulica Trento u centru grada
Koordinate: 41°27′N 15°32′E / 41.45, 15.533
Država  Italija
regija Apulija
Vlast
 - gradonačelnik Gianni Mongelli
Površina
 - Ukupna 507 km²
Visina 76
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 147 036
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 71100
Pozivni broj 0881
Službena stranica www.foggia
Karta
Foggia na karti Italija
Foggia
Foggia
Foggia na karti Italije

Foggia je glavni grad talijanske regije Apulija od 147 036 stanovnika [1], ali grad sa širom okolicom - Provincijom Foggia ima 626 072 stanovnika. [1]

Od 1999. Foggia je i univerzitetski grad.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Foggia leži u obalnoj ravnici - Tavoliere delle Puglie, udaljena oko 25 km sjeverno od Jadranskog mora[2], 135 km zapadno Barija i oko 380 istočno od Rima. Južno od grada izdižu se planine južnog kraka masiva Apenina. Grad leži na vrlo trusnom području, pa su česti potresi.

Etimologija[uredi - уреди]

Grad je nazvan prema latinskoj riječi foveae što znači jama (danas se zovu foggie), pretpostavlja se da su se koristile ili za skladištenje žita, ili kao rezervari za vodu - za napajanje ovaca. [2]

Historija[uredi - уреди]

Centar grada

Prvi grad na području današnje Foggie - Arpi (grčki: Argos Hippion), osnovali su grčki kolonisti, on se nalazio nešto sjevernije od današnjeg grada. Ali je njegov značaj nakon Drugog punskog rata u 3. vijeku pne. potpuno nestao. [2]

Foggia je bila jedna od omiljenih prijestolnica kontraverznog cara Svetog Rimskog Carstva Fridrika II., koji je porušio gradske bedeme nakon što je grad podržao papu u borbi s njim. Nakon tog perioda Foggia je bila pod vlašću Karla I. kralja Napulja i Sicilije, sve dok nije umro 1285. [2]

Od 1447. do 1806. Foggie je bila centar za prikupljanje poreza na ovce, jer su njihovi pastiri uvijek prolazili kroz Foggiu u svojim sezonskim selidbama sa planina na toplu morsku ravnicu (i obrnuto). [2]Nakon restauracije Kraljevine dviju Sicilija poslije napoleonskih ratova, Foggia je postala centar karbonara (tajnog revolucionarnog društva) oni su organizirali snažne pobune; 1820., 1848. i 1860. protiv monarhije. [2]

Zauzimanje vojnog aerodroma pored Foggie - 1943. bio je jedan od ključnih momenata za konsolidaciju saveznika u južnoj Italiji za Drugog svjetskog rata. [2].

Znamenitosti[uredi - уреди]

Foggia je novo podignuti grad, jer je dobrano porušena u potresu 1731. a nakon toga i za Drugog svjetskog rata. Tako da su od Palače Fridrika II. ostala samo vrata. Ali je katedrala, koju je počeo graditi još Vilijam II. u 12. vijeku, kasnije barokizirana, uspjela preživiti sve nedaće. [2]

Kao i svaki drugi veći grad i Foggia ima muzeje, galerije, biblioteke i arhiv koji ima puno dokumenata o plaćanju poreza za ovce. [2]

Privreda[uredi - уреди]

Foggia leži na magistralnoj željezničkoj pruzi Bologna - Bari, a povezana je željeznicom i sa Napuljem. Još i danas je grad (kao i u prijašnjim vjekovima) centar za trgovanje vunom, i centar bogatog poljoprivrednog kraja u kom se uzgaja pšenica, povrće, masline, grožđe, voće, duhan i sir. [2]

Pored najbrojnije prehrambene industrije, Foggia ima tvornicu celuloze i papira. [2]

Gradovi partneri[uredi - уреди]

Foggia ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima::

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "ITALY: Marche" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Italy-Puglia.html. pristupljeno 4. 04. 2013. 
  2. 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 "Foggia" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/211938/Foggia. pristupljeno 4. 04. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]