Alan Shepard

Izvor: Wikipedia
Alan Bartlett Shepard, Jr
Alan Shepard
astronaut NASA
 Državljanstvo SAD
 Status umro
 Rođen 18. novembar 1923. [1]
 SAD Derry, New Hampshire
 Umro 21. jul 1998. [1]
 SAD Pebble Beach, Kalifornija
 Zanimanje1 Pilot i astronaut
 Rang kontraadmiral Američke mornarice
 Vrijeme u svemiru 216 h, 57 m [1]
 Odabir 1959. [1]
 Misije Mercury-Redstone 3, Apollo 14
Logo misije
Freedom 7 insignia.jpg
Apollo 14-insignia.png
 1 trenutno ili prethodno.

Alan Shepard punog imena Alan Bartlett Shepard, Junior (Derry, New Hampshire 18. novembar 1923. - Pebble Beach, Kalifornija, 21. jul 1998.), bio je američki astronaut, pilot i kontraadmiral Američke mornarice. Shepard je bio prvi amerikanac u svemiru (iza Gagarina). Deset godina nakon toga bio je komandant misije Apollo 14 i peti čovjek koji je šetao Mjesecom. [1]

Biografija[uredi - уреди]

Mornarički dani[uredi - уреди]

Shepard je rođen u oficirskoj porodici, otac mu je bio pukovnik, tako da je i on nastavio očevu tradiciju i upisao se na Mornaričku akademiju koju je završio 1944. [1]Nakon toga služio je na razaraču USS Cogswell posljednju godinu Drugog svjetskog rata po Tihom oceanu. Nakon toga otišao je na obuku za pilote u Corpus Christi, Texas i Pensacola, Florida, koju je završio 1947. nakon tog je radio kao borbeni pilot, - pa nakon toga od 1950 još zahtjevniji posao - probnog pilota. .

Astronaut[uredi - уреди]

Projekt Mercury[uredi - уреди]

Shepard za misije Freedom 7
Glavni članak: Program Mercury

Shepard je odabran 1959. kao jedan od 110 vojnih probnih pilota od strane novoosnovane američke svemirske agencije NASA. Nakon niza napornih psihofizičkih testova, Shepard je ušao u krug sedam prvih astronauta za Program Mercury. [1]

Misija Freedom 7 (Projekt Mercury-Redstone 3)[uredi - уреди]

U januaru 1961. Shepard je odabran za prvog letača američkog svemirskog programa Misije Freedom 7, nakon višekratnih odgađanja Shepard je poletio 5. maja 1961. [2] kao prvi amerikanac u svemir (gotovo mjesec dana nakon Jurija Gagarina). Shepardov let u biti i nije bio pravi svemirski let, jer on nije dosegao orbitu (apogej: 187.42 km).

Nakon uspješnog ateriranja u Atlantik, Shepard je postao nacionalni heroj, priređene su mu parade u Washingtonu, New Yorku i Los Angelesu, a primio ga je i predsjednik John F. Kennedy.

Nakon toga je trebao sudjelovati u projektu Gemini, ali je zbog bolesti otpao, 1963. je postao šef za astronaute NASE.

Misija Apollo 14[uredi - уреди]

Glavni članak: Apollo 14
Alan Shepard podiže američku zastavu na Mjesecu (Apollo 14

U dobi od 47, kao najstariji astronaut u programu Apollo, Shepard je napravio svoj drugi svemirski let, kao komandant Apolla 14, 31. januar - 9. februar 1971. To je bila treća uspješna američka misija na Mjesec. Shepard je najpreciznije spustio svoj lunarni modul Antares od svih u programu Apollo. To je bila prva misija sa koje se uspješno emitirao televizijski signal u boji. Shepard je prošetao Mjesecom i čak zaigrao golf. [3]

Nakon povratka sa te misije Shepard više nije letio, ali je i nadalje radio na važnim rukovodećim poslovima u NASI. U junu 1971. unaprijeđen je u čin admirala, a nakon tri godine je umirovljen - 1. augusta 1974.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 "Biographical Data" (hrvatski). National Aeronautics and Space Administration. http://www.jsc.nasa.gov/Bios/htmlbios/shepard-alan.html. pristupljeno 26. 08. 2012. 
  2. Loyd S. Swenson Jr., James M. Grimwood and Charles C. Alexander. "This New Ocean: A History of Project Mercury" (engleski). National Aeronautics and Space Administration. http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4201/cover.htm. pristupljeno 26. 08. 2012. 
  3. EVA-2 "Closeout and the Golf Shots" (engleski). National Aeronautics and Space Administration. http://history.nasa.gov/alsj/a14/a14.clsout2.html EVA-2. pristupljeno 26. 08. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]