Akvitanija

Izvor: Wikipedia

Ovo je članak o francuskoj regiji Akvitaniji. Za rimsku provinciju, Akvitaniju, pogledajte članak Gallia Aquitania. Za vojvodstvo koje se nalazilo na ovom području pogledajte članak Akvitanijsko Vojvodstvo.

Akvitanija
Aquitaine
Položaj regije Akvitanije u Francuskoj
Departmani Dordogne (24)
Gironde (33)
Landes (40)
Lot-et-Garonne (47)
Pyrénées-Atlantiques (64)
Prefektura Bordeaux
Ukupno stanovnika 3 049 000 stanovnika
(2004)
Gustoća 70 stanovnika/km²
Površina 41 308 km²
Broj okruga 18
Broj kantona 235
Broj općina 2 296
Predsjednik regionalnog vijeća Alain Rousset
(PS)

Akvitanija (fra. Aquitaine, gas, oks. Aquitània; bas. Akitania), poznata i pod starim nazivom "Guyenne", je pokrajina na jugozapadu Francuske smještana na obalama Atlantskog oceana i Pirenejskog planinskog lanca.

Povijest[uredi - уреди]

Regije je dobila ime po Akvitanima (latinski: Aquitani) ili Akvitancima, koji su nasljevali to područje u antičko doba. U vrijeme Rimskog Carstva, provincija Gallia Aquitania je obuhvaćala Galsku regiju izmađu Pireneja i rijeke Garonne. Kasnije je dodan i teritorij između Garonne i Loire. Za razliku od sjevernih Gala, stanovništvo ove regije je bilo poprilično romanizirano u ovom periodu. U 4. stoljeću, provincija je podjeljena u tri zasebne provincije: Aquitania prima, Aquitania secunda i Aquitania tertia ili Aquitania Novempopulana. Od pada Rimskog Carstva u 5. stoljeću, područje su preuzeli Vizigoti, dok ih Franci nisu otjerali 507. godine. U 8. stoljeću, nakon pruženog otpora Maurima, Akvitanija je ušla u Zapadno ili Karolinško Carstvo. Od 877. godine, Akvitanijom su vladali razne vojvode. Za vrijeme Stogodišnjeg rata, Englezi su vladali ovim područjem od 1361. do 1453. kada su Francuzi Kastiljonskom bitkom osvojili Bordeaux i pripojili Akvitaniju Francuskoj.

Administracija[uredi - уреди]

Regijom je poprilično dugo vladala desnica, a 1998. je vlast preuzela ljevica. Na lokalnim izborima, održanim 2004. godine, pobijedila je koalicija lijevih stranaka (PS - Les Verts - PRG) na čelu sa Alainom Roussetom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Pont de Pierre-Kameni most u Bordeuaxu

Akvitanija čini 7.6% ukupne površine Francuske. Pokrajina na jugu graniči sa Kraljevinom Španjolskom, na istoku sa regijom Pireneji-Jug, a na sjeveru sa regijama Poitou-Charentes i Limousin.

Neki od glavnih geografskih obilježja ove regije su:

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Ova regija je dosta poljoprivredno usmjerena. Vino i vinska proizvodnja su vrlo jaki u ovoj regiji, Bordeaux je važan vinski centar. Uz uzgoj grožđa, od poljoprivrede je važno spomenuti i šumarstvo na sjeveru regije i stočarstvo. Turizam je također vrlo razvijen u Akvitaniji, posebno na području Côte d'argent. Glavna turistička mjesta su: Bayonne, Biarritz, St. Jean de Luz i Hendaye. Razvijeno je i planinarenje na Pirenejima i izletu u dvorce. Regija je bogata prirodnim plinom.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Stanovništvo ove regije čini oko 5% ukupne populacije Francuske.

Jezici[uredi - уреди]

U Akvitaniji se koriste četiri jezika: francuski, oksitanski, poitevin-saintongeais i baskijski.

Dijalekti oksitanskog u ovoj regiji su:

Poitevin-saintongeais se govori u Pays de Gabaye, na sjeveru Garonne, i u enklavi Petite Gavacherie (Garonne).

Baskijski se govori u zapadnom dijelu departmana Pyrénées-Atlantiques : u baskijskim pokrajinama Basse-Navarre, Soule i Labourd (Sjeverna Baskija).

Kultura[uredi - уреди]

Gastronomija[uredi - уреди]

Ova regija je prva regija u Francuskoj po proizvodnji vina. Akvitanija proizvodi oko četvrtinu ukupne količine proizvedenog vina u Francuskoj. Francuska je po proizvodnji broj jedan proizvođač vina na svijetu. Vinorodno područje u departmanu Gironde, gdje se nalazi Bordeaux, je broj jedan vinorodno područje i po kvaliteti i po kvantiteti. Od vina ovdje se proizvode Madiran, Lillet, Bergerac i drugi. Od ostalih alkoholnih pića, ovdje se proizvodi poznati Armagnac. Područje je vrlo poznato po proizvodnji paštete, posebno guščije ili pačije paštete (foie gras). Departman Dordogne je poznat po proizvodnji tartufa.

Baskija je također poznata po svojim gastronomskim specijalitetima, uključujući baskijski kolač i baskijsko pile.

Građevine[uredi - уреди]

Regija je poznata po dvorcima, samo u departmanu Dordogne postoji više od 1000 starih dvoraca. Najpoznatiji od njih su: Castelnaud-la-Chapelle, Commarque, Monbazillac, Beynac, Herm, Bourdeilles, Biron, Milandes, le château de Joséphine Baker, Montfort, Château de Puymartin/Marquay.

Specifičnost ove regije su bastides. To su mali ograđeni gradovi i sela, kakva su se gradila u 13. stoljeću u Francuskoj. Najpoznatiji su: Monpazier, Villefranche-du-Périgord, Domme, Eymet.

Poznate osobe[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]