Nord-Pas-de-Calais
| Nord-Pas de Calais | |
|---|---|
| |
| Departmani | Nord (59) Pas-de-Calais (62) |
| Prefektura | Lille |
| Ukupno stanovnika | 4 026 000 stanovnika (2004.) |
| Gustoća | 324 stanovnika/km² |
| Površina | 12 414 km² |
| Broj okruga | 13 |
| Broj kantona | 156 |
| Broj općina | 1 546 |
| Predsjednik regionalnog vijeća | Daniel Percheron |
Nord-Pas-de-Calais ili Francuska Nizozemska (Pays-bas français na francuskom, Frans Vlaanderen ili Franse Nederlanden na nizozemskom) je pokrajina Francuske zvana Sjever (Nord na francuskom) koja se sastoji od dva departmana: Nord (departman) i Pas de Calais. Ovo je jedna od najgušće naseljenih regija Francuske. Krajolik Nord-Pas de Calaisa je poznat kao "Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa" jer ga je više od tri stoljeća, od kraja 17. do sredine 20. st., oblikovala djelatnost vađenja ugljena. Zbog toga je 109 zasebnih mjesta na području ovog krajolika od 120 km (na preko 120.000 ha) upisano na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. godine[1]
Povijest[uredi | uredi kod]
Područje sjevera Francuske je oduvijek bilo strateški važno, u prošlosti je ovaj dio zemlje bio pod Rimljanima, Francima, Englezima, da bi ga Francuzi zauzeli u 15. stoljeću. Za vrijeme Revolucije, područje je podjeljeno u dva sadašnja departmana. Regija je u 19. stoljeću doživjela veliki ekonomski procvat (Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa), da bi bila praktički do temelja uništena za vrijeme dva svjetska rata. Ovo je zadnja regija Francuske koja je oslobođena od njemačke okupacije.
Administracija[uredi | uredi kod]
Regionalno vijeće sa sjedištem u Lilleu se sastoji od 113 zastupnička mjesta od kojih su 70 za Nord i 43 za Pas de Calais. Na izborima 2004. pobjedila je Ljevičarska koalicija (PS - PCF - PRG - Les Verts - MRC).
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Ekonomija[uredi | uredi kod]
Nord-Pas de Calais je u 19. stoljeću postao veliki industrijski centar ugljena, čelika i tekstila. Od sredine 70-tih do sredine 80-tih godina 20. stoljeća, područje je zahvatila velika ekonomska kriza u kojoj je preko 130 000 ljudi izgubilo posao. Proteklih godina područje je veoma profitiralo od Europske Unije i tunela ispod La Manchea koji počinje blizu Calaisa. Turizam je također važna gospodarska grana.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Regija je vrlo gusto naseljena, u njoj živi oko 4 milijuna stanovništva, što čini oko 7% populacije Francuske. U regiji živi veliki broj Flamanaca i ostalih Belgijanaca, također ima puno Talijana, Poljaka i Afrikanaca.
Kultura[uredi | uredi kod]
U regiji su prisutna dva lokalna jezika: flamanski i pikardski.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Sites in Iran, Malaysia, Canada, Slovenia, Spain, Germany, Portugal and France on UNESCO’s World Heritage List 30. lipnja 2012. (en) Preuzeto 2. kolovoza 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
|
Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Francusku. |