Baskija

Izvor: Wikipedia

Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.

Baskija
Euskal Herria
Flag of the Basque Country.svg 125px
Basque Country location map.png
Jezici baskijski, španjolski, francuski
Glavni grad Pamplona
Nezavisnost Nije nezavisna država
Površina
 - Ukupno
 - % voda

20 947,2 km²
-
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća stanovništva


2 902 962 st.
138,6 st./km²

Valuta Euro
Vremenska zona UTC +1, ljeti +2

Povijest[uredi - уреди]

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje nezavisni.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.

Vlada[uredi - уреди]

Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.

Političke podjele[uredi - уреди]

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.

Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalni pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u departmanu Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonski je službeni jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu.

Južna zona[uredi - уреди]

  • Araba
  • Gipuzkoa
  • Nafarroa (španjolski: Navarra)
  • Bizkaia (španjolski: Vizcaya)

Sjeverna zona[uredi - уреди]

  • Behe Nafarroa (francuski: Basse-Navarre)
  • Lapurdi
  • Zuberoa

Geografija[uredi - уреди]

Regija Površina (km2) Glavni grad Broj općina
Baskija 20.947,2 Pamplona 683
Araba 3.316,9 Gasteiz 53
Bizkaia 2.236,7 Bilbao (baskijski: Bilbo) 112
Gipuzkoa 1.980,3 San Sebastian (baskijski: Donostia) 88
Lapurdi 855,7 Baiona 41
Nafarroa Beherea 1.322,1 Donibane Garazi 74
Nafarroa Garaia 10.421,0 Pamplona (baskijski: Iruñea) 272
Zuberoa 814,5 Maule 43

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.

Regija Godina popisa Broj stanovnika Broj stanovnika (u %) Gustoća Muškarci Žene
Baskija 20011 2.902.962 100% 138,6 1.421.132 1.481.830
Araba 2001 287.928 9,9 86,8 142.892 145.036
Bizkaia 2001 1.123.002 38,7 502,1 545.744 577.258
Gipuzkoa 2001 673.563 23,2 340,1 330.288 343.275
Lapurdi 1999 219.029 7,6 256,0 103.548 115.481
Nafarroa Beherea 1999 28.076 1,0 21,2 14.210 13.866
Nafarroa Garaia 2001 555.829 19,2 53,3 276.629 279.200
Zuberoa 1999 15.535 0,5 19,1 7.821 7.714

Kultura[uredi - уреди]

Poveznice[uredi - уреди]

Historija[uredi - уреди]

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika. Za vrijeme Rimskog carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. vijeka, Baskijci na obje strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihove teritorije postaje više manje nezavisne.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između mura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnot Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pirineja. Kraljevina doživljava svoj zenit za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastilju i Aragon.

Vlada[uredi - уреди]

Baskija je historijska regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelom teritorijom.

Političke podjele[uredi - уреди]

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regiona. Četri južna regiona formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španiji.

Španska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativni region koji zahvata regione Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španski: Vitoria). Drugi dio španske Baskije čini Naffaroa (španski: Navarra) koji zahvata region Nafarroa. Ova podjela španskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Obadva dijela uživaju visok stepen autonomije. Zdravstvo, školstvo, privreda i socijalni se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regiona u Španiji ova dva regiona vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u administrativnom jedinici Pyrénées-Atlantiques. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog i gaskonjski je zvanični jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regiona u Španiji Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast u Parizu.

Aralar (Gipuzkoa - Nafarroa)

Južna zona[uredi - уреди]

  • Araba (španski: Álava)
  • Gipuzkoa (španski: Guipúzcoa)
  • Nafarroa (španski: Navarra)
  • Bizkaia (španski: Vizcaya)

Sjeverna zona[uredi - уреди]

  • Behe Nafarroa / Nafarroa Behea (francuski: Basse-Navarre)
  • Lapurdi (francuski: Labourd)
  • Zuberoa (francuski: Soule)

Geografija[uredi - уреди]

Region Površina (km2) Glavni grad Broj općina
Baskija 20.947,2 Pamplona 683
Araba 3.316,9 Vitoria-Gasteiz 53
Bizkaia 2.236,7 Bilbao (baskijski: Bilbo) 112
Gipuzkoa 1.980,3 San Sebastian (baskijski: Donostia) 88
Lapurdi 855,7 Baiona 41
Nafarroa Beherea 1.322,1 Donibane Garazi 74
Nafarroa Garaia 10.421,0 Pamplona (baskijski: Iruñea) 272
Zuberoa 814,5 Maule 43

Privreda[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen baskijcima i špancima dok je sjeverni dio naseljavaju baskijci i francuzi.

Region Popis vršen Broj stanovnika Broj stanovnika (u %) Gustoća Muškarci Žene
Baskija 20011 2.902.962 100% 138,6 1.421.132 1.481.830
Araba 2001 287.928 9,9 86,8 142.892 145.036
Bizkaia 2001 1.123.002 38,7 502,1 545.744 577.258
Gipuzkoa 2001 673.563 23,2 340,1 330.288 343.275
Lapurdi 1999 219.029 7,6 256,0 103.548 115.481
Nafarroa Beherea 1999 28.076 1,0 21,2 14.210 13.866
Nafarroa Garaia 2001 555.829 19,2 53,3 276.629 279.200
Zuberoa 1999 15.535 0,5 19,1 7.821 7.714

Kultura[uredi - уреди]

Relevantni članci[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]