Štokavština

centralno-južnoslovenski jezici i narečja srpskohrvatski srpski · hrvatski · bosanski · crnogorski štokavski (ekavski · ijekavski · ikavski) kajkavski (ekavski · ikavski) čakavski (ikavski · ekavski · jekavski · cakavizam) torlački romanosrpski · slavenosrpski · šatrovački bunjevački · gradišćanskohrvatski moliškohrvatski · našinski užički govor srpskohrvatski jezik i jezička politika

Karta štokavskih dijalekata (oznake na engleskom)

Raspored štokavskih poddijalekata pre migracija iz 16. veka.

Štokavsko narečje, štokavski dijalekatni sistem/sustav, kolokvijalno poznat kao štokavština je centralni dijalekatni sistem srpskohrvatskog dijalektalnog sistema/sustava ili srednjojužnoslavenski dijasustav/dijasistem, koji je osnovica standarda - bosanskog jezika, hrvatskog jezika, srpskog jezika i crnogorskog jezika (crnogorski je još u procesu standardizacije).

Sastoji se od sedam dijalekata (subdijalekata) i više mikrodijalekata ili tipova govora.

• Štokavski dijalekti:
  • Zapadnoštokavska grupa:
    • slavonski (ne novoštokavski ikavsko/ekavsko/ijekavski) (Ovim dijalektom govore samo Hrvati).
    • zapadni (ili bosansko-dalmatinski) (novoštokavski ikavski) (Ovim dijalektom govore večinom Hrvati i nešto Bošnjaci u zapadnoj polovini Bosne i Hercegovine).
    • istočnobosanski (ne novoštokavski ijekavski) (Ovim dijalektom govore večinom Bošnjaci i manje Hrvati u centralnoj i severnoj Bosni).
  • Centralni ili istočno-zapadni:
    • istočnohercegovački (ili hercegovačko-krajiški) (novoštokavski ijekavski), (Različitim varijantama ovog dijalekta govore Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci).
  • Istočnoštokavska grupa:
    • kosovsko-resavski (ne novoštokavski ekavski) (Ovim dijalektom govore samo Srbi)
    • šumadijsko-vojvođanski (novoštokavski ekavski) (Ovim dijalektom govore večinom Srbi i nešto malo Hrvati u Sremu)
    • zetsko-južnosandžački (ne novoštokavski ijekavski) (Ovim dijalektom govore večinom Crnogorci i znatno Bošnjaci u Sandžaku).

Nastanak i razvoj Štokavsko narečje ili štokavski dijalekatni sistem/sustav nastao je neorganskim spajanjem dva zasebna narečja; 1.Ščakavskog narečja (ili zapadnoštokavski dijalekti; slavonski, istočnobosanski i novošokavski zapadni (bosansko-dalmatinski)) sa 2.Štakavskim narečjem (istočnoštokavski dijalekti; kosovsko-resavski, zetsko-južnosandžački i novoštokavski šumadijsko-vojvođanski) od spoja dva predhodna nastao je i kombinovani centralni; (istočnohercegovački) kao mešavina istočno-zapadnih dijalekata koji su se spajali u kasnijem razdoblju kao produkt turske invazije. Postoje dve osnovne varijante ovoga dijalekta (istočna srpska varijanta i zapadna hrvatska varijanta).

Eksterni linkovi

• Map of Serbo-Croatian dialects according to Brabec, Kraste, and Živković
• Map of štokavian dialects according to Dalibor Brozović

Ovaj članak vezan uz lingvistiku je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!