Gradišćanskohrvatski govor

Gradišćanskohrvatski
Države	Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka
Broj govornika	19.000
Jezična porodica	Indoevropska Balto-slavenski jezici Slavenski jezici Južnoslavenski jezici Zapadni južnoslavenski jezici Srpskohrvatski jezik Čakavsko narječje Gradišćanskohrvatski
Jezični kodovi
ISO 639-1	–
ISO 639-3	–

srpskohrvatske standardne varijante, dijalekti i govori
policentrični srpskohrvatski standardni jezik usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti srpska varijanta · hrvatska varijanta · bosanska varijanta · crnogorska varijanta štokavski (ekavski · ijekavski · ikavski) kajkavski (ekavski · ikavski) čakavski (ikavski · ekavski · ijekavski) torlački (ekavski · našinski) užički · romanosrpski · bunjevački gradišćanskohrvatski · moliškoslavenski slavenosrpski

Gradišćanskohrvatski govor je regionalna varijanta čakavskog dijalekta u okviru srpskohrvatskog jezika koja se govori u Austriji, Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj. Gradišćanskohrvatski je priznat kao manjinski jezik u austrijskoj državi Burgenland (Gradišće), u kojoj je, prema zvaničnim podacima, 2001. njime govorilo 19.412 osoba. Mnogi od austrijskih govornika gradišćanskohrvatskog žive i u Beču i Gracu, zahvaljujući procesu urbanizacije, koji je naročito podstaknut lošom ekonomskom situacijom u velikim delovima Gradišća.

Manje hrvatske zajednice u zapadnoj Mađarskoj, jugozapadnoj Slovačkoj i južnoj Češkoj takođe se nazivaju Gradišćanskim Hrvatima. Oni pišu gradišćanskohrvatskim i kulturološki su usko povezani s austrijskim Hrvatim. Predstavnici Gradišćanskih Hrvata procenjuju da u ove tri zemlje ima ukupno oko 70.000 pripadnika ove etničke grupe.

Varijeteti

• Štojski govor (štokavsko-čakavski), kojim govore Štoji u Pinkovcima (Güttenbachu), Stinatzu i Novoj Gori (Neubergu).
• Vlaški govor (štokavski), kojim govore Vlasi u Bandolu (Weiden bei Rechnitz), Sabari (Zuberbach), Starem Hodašu (Althodis), Čembi (Schandorf), Vincjetu (Dürnbach), Ključarevcu (Allersdorf) itd.
• Dolinski govor (čakavski), kojim govore Dolinci u okolini Dolnje Pulje (Unterpullendorf), Frakanave (Frankenau), Pernava (Kleinmutschen) itd.
• Poljanski govor (čakavski), kojim govore Poljanci u okolini Nežiderskog jezera.
• Hacki govor (čakavski), kojim govore Haci u okolini Nežiderskog jezera.
• Neki pripadnici hrvatske zajednice u okolini Nežiderskog jezera govore kajkavskim govorom.
• Grobski govor (kajkavski), kojim govore stanovnici naselja Hrvatskog Groba.

Historija

Grgur Mekinić: Dusevne Peszne (knjiž. "Duševne pesme") iz 1609, jedno od prvih gradišćanskohrvatskih knjževnih dela

Gradišćanskohrvatskim su govorili hrvatski prognanici koji su bežali iz Hrvatske tokom austrijsko-osmanskih ratova i naselili se u zapadnom delu tadašnje Ugarske, u oblasti u kojoj i danas žive. Među Gradišćanskim Hrvatima bilo je govornika sva tri narečja (štokavskog, čakavskog i kajkavskog), ali je najviše bilo čakavaca, koji su poticali sa severnog jadranskog primorja.

Govor Gradišćanskih Hrvata nije imao udela u oblikovanju današnjeg standarnog hrvatskog tokom 19. veka. Umesto toga, oni su izgradili svoj vlastiti pisani standard, koji se uglavnom temelji na lokalnom čakavskom govoru, a za pismo su uzeli hrvatsku latinsku abecedu.

Eventualna klasifikacija gradišćanskohrvatskog kao posebnog slavenskog mikrojezika još uvek je predmet rasprave. Gradišćanskohrvatski se dijalekti uglavnom smatraju izolovanim dijalektima hrvatskoga, odnosno srpskohrvatskoga jezika.

Gradišćanskohrvatski hrvatski i prekmurski slovenački (varijanta slovenačkog jezika koja se govori u Prekmurju i Mađarskoj) pretrpeli su međusobne uticaje. Prva dela na prekmurskom (npr. Stara martjanska pesmarica) stoje pod uticajem gradišćanskohrvatskog. Neki pisci prekmurskog bili su poreklom Gradišćanski Hrvati, npr. Jakob Sabar, a neki Prekmurci su bili istaknuti autori dela na gradišćanskohrvatskom, npr. Jožef Ficko.

Pisani jezik

Pisani gradišćanskohrvatski uglavnom se temelji na čakavskom narečju s nekim uticajima drugih hrvatskih narečja. U upotrebi je ista latinska abeceda kao i u Hrvatskoj, s istim dijakritičkim znacima. Tokom vremena taj je jezik razvio svoj rečnik, koji se ponekad razlikuje od standardnog hrvatskog.

Govorni jezik

Hrvati koji žive na jugu Gradišća govore uglavnom štokavskim, oni u centralnim delu kajkavskim, a oni na severu (prema Beču) čakavskim narečjem.

Razlike u odnosu na standardni jezik

Primeri reči

standardni jezik	gradišćanskohrvatski
crna	črna
riječ	rič
Isus Krist	Jezuš Kristuš
donji	dolnji

Oče naš na slovenačkom, gradišćanskohrvatskom i standardnom hrvatskom

Slovenački	Gradišćanskohrvatski	Standardni hrvatski
Oče naš, ki si v nebesih, posvečeno bodi tvoje ime, pridi k nam tvoje kraljestvo, zgodi se tvoja volja kakor v nebesih tako na zemlji. Daj nam danes naš vsakdanji kruh in odpusti nam naše dolge, kakor tudi mi odpuščamo svojim dolžnikom, in ne vpelji nas v skušnjavo, temveč reši nas hudega. Amen.	Oče naš, ki si na nebesi, sveti se ime tvoje, pridi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svakidanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpušćamo dužnikom našim, i ne zapeljaj nas u skušavanje, nego oslobodi nas od zla. Amen.	Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

Eksterni linkovi

• Centar Gradišćanskih Hrvatska u Beču
• Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvata
• Hrvatski kulturno-dokumentacijski centar u Eisenstadt/Željezno