Snježana Kordić

Izvor: Wikipedia
Snježana Kordić

Snježana Kordić 2011. s knjigom Jezik i nacionalizam
Rođen/a 1964.
Osijek (Hrvatska)
Prebivalište Zagreb
Nacionalnost Hrvatica
Državljanstvo hrvatsko
Obrazovanje dr. sc. habil.
Alma mater Univerzitet u Osijeku
Univerzitet u Zagrebu
Univerzitet u Münsteru
Zanimanje Lingvistkinja
Godine aktivnosti 1990.–
Poslodavac Sveučilište u Osijeku
Sveučilište u Zagrebu
Ruhr-Universität Bochum
Westfälische Wilhelms-Universität Münster
Humboldt-Universität zu Berlin
Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt
Poznat/a po knjizi Jezik i nacionalizam

Snježana Kordić (Osijek, 1964.) je hrvatska lingvistkinja, poznata po svom kapitalnom delu Jezik i nacionalizam, koje govori o političkoj diobi srpskohrvatskog jezika.

Publicirala je mnoge znanstvene radove iz područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, korpusne lingvistike, leksikologije, sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, modalnih glagola i egzistencijalnih glagola. Ali šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici. Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija, o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta, te o proširenim mitovima vezanim za jezik.

Biografija[uredi - уреди]

Diplomirala je 1988. na Osječkom sveučilištu hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti, a 1990. radila je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike. 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za sveučilišnog asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku. Istovremeno je na Zagrebačkom sveučilištu predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti.[1] Nakon što je završila postdiplomski studij lingistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala 1992. te obranila disertaciju 1993.,[2] ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad. Tamo je stekla status habilitiranog znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.[3] Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bochumu, Münsteru, Berlinu i Frankfurtu na Majni.

Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i kongresa u svijetu. Objavila je stopedeset lingvističkih publikacija, znatan dio njih u inozemstvu. Knjige koje je napisala dobile su brojne recenzije u filološkim časopisima raznih zemalja, npr. u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Kanadi, Japanu, Poljskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Italiji, Novom Zelandu, Češkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Australiji.[4] Uslijed toga strani slavisti konstatiraju da „je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist“.[5] Zalažući se za opstanak temeljnih znanstvenih principa u lingvistici u Hrvatskoj, pokrenula je 2001. u zagrebačkom časopisu Republika jednu diskusiju kako bi u formi dijaloga s najistaknutijim predstavnicima kroatistike potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija se 2003. seli u novopokrenuti zagrebački časopis Književna republika[6] i traje gotovo deset godina. U medijima je ocijenjena kao „najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća“.[7] Preko petsto stranica autoričinih priloga u okviru te maratonske diskusije s brojnim filolozima bilo je svojevrsna priprema za knjigu Jezik i nacionalizam, koju je objavila 2010. kod zagrebačkog izdavača Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige Jezik i nacionalizam lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina“.[8] Smatra se da je riječ o „najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država“.[9]

Svojim naučnim radovima Snježana Kordić dokazuje da je srpskohrvatski[10] jedan policentrični[11] jezik, poput engleskog ili portugalskog, koji je trenutačno veštački podeljen,[12] usled preovlađujuće politike nacionalizma:

Wikicitati „Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva indoevropski, imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.[13]
(Snježana Kordić o imenu jezika)

Publikacije (izbor)[uredi - уреди]

Vidi također potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić

Knjige[uredi - уреди]

Naslovnica prve knjige Snježane Kordić Relativna rečenica 1995.

Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). ISSN 1450-9083. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://www.webcitation.org/6Co50ETOL. pristupljeno 7. februara 2013. 
  2. Bartz, Betina, ur. (2003). "Kordić, Snježana" (njemački). Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart. 2: K - Scho (19 izd.). München: K. G. Saur Verlag. p. 1741. ISBN 3-598-23607-7. 
  3. "Snježana Kordić" (njemački). Bulletin der Deutschen Slavistik 8. 2002. pp. 61–62. ISSN 0949-3050. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68ySXqniK. pristupljeno 9. oktobra 2012. 
  4. "Serbo-Croatian". Linguistic Bibliography [for the years 1996–2012] (Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO). ISSN 0378-4592.  OCLC 462642278.
  5. Jacobsen, Per (21. januara 2011). "Kampen om sproget er en kamp om national identitet" (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. Arhivirano iz originala 3. jula 2012. http://www.webcitation.org/68t3unC9z. pristupljeno 2. marta 2013.  ili prijevod: "Knjiga koja ugrožava". Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. Arhivirano iz originala 9. jula 2012. http://www.webcitation.org/691XSUgE5. pristupljeno 6. decembra 2012. 
  6. Lasić, Igor (11. januara 2008). "Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić". Split: Feral Tribune. pp. 34–35. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68yycqDDN. pristupljeno 2. marta 2013. 
  7. Mandić, Igor (21. novembra 2010). "Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?". Zagreb: Jutarnji list. p. 19. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.webcitation.org/68ySmIaKv. pristupljeno 24. maja 2013. 
  8. Ožegović, Nina (24. aprila 2012). "U vrijeme Gaja više se čitalo". Zagreb: Nacional. Arhivirano iz originala 18. novembra 2012. http://www.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo. pristupljeno 6. maja 2013. 
  9. Babić, Ladislav (6. januara 2012). "Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić". Tačno.net. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.tacno.net/InterviewNovost.aspx?id=12327. pristupljeno 18. februara 2013. 
  10. "Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam prenosimo uz dozvolu autorke". E-novine. 29. oktobra 2012. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEkppih. pristupljeno 27. maja 2013. 
  11. Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip, eds. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 83–108. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. Arhivirano iz originala 4. avgusta 2012. http://www.webcitation.org/69f5Mtzox. pristupljeno 9. januara 2013. 
  12. Pavlica, Damjan (10. januara 2013). "Intervju - Snježana Kordić". Peščanik. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEtcI3K. pristupljeno 27. maja 2013. 
  13. Osmić, Anes (22. oktobra 2012). "Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži". E-novine. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.webcitation.org/6GvEabA0U. pristupljeno 27. maja 2013. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]