Vrbanja (rijeka u BiH)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Vrbanja (razvrstavanje).
Vrbanja - Врбања
Lokacija
Države  Bosna i Hercegovina
Gradovi Vrbanjci, Kotor Varoš, Čelinac, Banja Luka
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
kod sela Pilipovina, na Prelivodama
44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000Koordinate: 44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000
1.530 m
Ušće u Banjoj Luci u rijeku Vrbas
Dužina 85 km
Hidrologija
Protok
  – srednji

703,6 m³/s
Sliv Crnomorski
Transport
Plovnost nije plovna
Vrbanja u Čelincu zimi
Vrbanja kod "Incelovog mosta" u Banjaluci

Vrbanja je rijeka u zapadnom dijelu srednje Bosne; uz Ugar, najveća je desna pritoka Vrbasa[1][2]. Njen sliv obuhvata površinu od oko 703,5 km² i ima značajan hidropotencijal. Kontroverzni su podaci o njenoj dužini: od 84[3] do 94,5 km.

Izvire na planini Vlašić, uzvodno od sela Pilipovina (na visini od 1530 metara), u rejonu Prelivode – razvođu sa rijekama Ugar, Ilomska i Bila. To razvođe je u radijusu (samo) oko 2,5 km; na prijevoju je između Vlašića (vrh 1943 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[4].

Vrbanja protiče kroz Kruševo Brdo, Šiprage, Vrbanjce, Kotor-Varoš, Zabrđe, Čelinac i naselje Vrbanja pri ušću u Banjaluci.[5] Ulijeva se u Vrbas, uz prigradsko naselje Česma kod Banja Luke, na visini koja je za 1356 metara niža od izvora. Prima mnoge pritoke sa planina Vlašić, Čemernica, Borja i Uzlomac.

S desne strane u Vrbanju se ulijevaju Bobovica/ Kruševica, Lopača, Trnovac, Crkvenica, Stopánski, Ulički, Maljavska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka i Jošavka, a s lijeve: Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća (Vigošta), Cvrcka, Dubokovac, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.

Austrijske vlasti su svojevremeno u slivu Vrbanje izgradile širu mrežu uskotračnih pruga. Primarna namjena pruga je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazila iz Kotor-Varoša, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uzvodno je vodila preko Kilavca do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću "čekrka" (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v)[6].

Dolinom Vrbanje danas vodi regionalna cesta Banja Luka – Kotor-Varoš – Maslovare za Teslić i Doboj, sa priključkom za Šiprage i Kruševo Brdo. Od Banja Luke do Čelinca je i dio željezničke pruge Banja Luka – DobojSarajevoMostarPloče.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb.
  2. Mučibabić B., Ur. (1998: Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  3. Bihalji-Merin O. et al., Ur. (1968): Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija, drugo izdanje (A-LJ), Prosveta, Beograd.
  4. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. [1]
  6. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.