Vojvodstvo Mantova

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vojvodstvo Mantova
Ducato di Mantova
Vazalna zemlja Svetog Rimskog Carstva
Coat of arms of the House of Gonzaga (1433).svg
1530. – 1708. Flag of Milan.svg [[Milansko Vojvodstvo|]]
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Glavni grad Mantova
Jezik/ci talijanski
Religija katoličanstvo
Politička struktura Vazalna zemlja Svetog Rimskog Carstva
Historija
 - diploma cara Svetog Rimskog Carstva Federicu II Gonzagi 1530.
 - smrt Ferdinanda Carla Gonzage 1708.
Valuta Mantovanski cekin

Vojvodstvo Mantova (talijanski: Ducato di Mantova), bila je vazalna zemlja Svetog Rimskog Carstva u Lombardiji (Sjeverna Italija), koja je egzistirala od 1530. do 1708.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Porodica Bonacolsi vladala je Mantovom od 1276. sve do 1328. kad je vlast preuzela porodica Gonzaga[1], točnije Luigi (Ludovico) Gonzaga koji je u augustu 1328. svrgnuo muža svoje kćeri Rinalda Bonacolsija.[2] Pod Gonzagama je od 14 a naročito u prvoj polovici 15. vijeka započela teritorijalna ekspanzija, te dotašnje srednjovjekovne komune, što ratovanjem što kupnjom.[3]

Tako su u prvim dekadama 15. vijeka od Verone uzeli Ostigliu i Villimpentu, od Brescie; Castiglione delle Stiviere, Solferino, Castel Goffredo, Redondesco i Canneto a od Cremone; Bozzolo, Ostiano, Isole Dovarese, Rivarolo, Viadanu i Sabbionetu. Te novo stečene teritorije formirale su takozvanu Novu Mantovu koja se razlikovala od Stare kako upravom tako i privilegijama.[3]

Gonzage su istovremeno radili i na transformaciji vlasti od tipične signorije u grofoviju, 1404. donijeli su novi statut, koji je proklamirao - Volju gospodnju kao temelj države. Ta faza dovršena je 1432. kad su Gonzage dobili satatus markiza. Tad je nadležnost dotadašnjih [[grofovija|općinskih sudaca prebačena na nove organe koje je formirao markiz, kao što je consilium domini (božji savjet).[3]

Od četrdesetih 16. vijeka, nakon statusnog uspona vladara Mantove od markiza do vojvoda, što se desilo 1530., i proširenja na Montferrat 1536., započela je serija administrativnih i pravosudnih reformi fokusiranih na racionalizaciju vladanja. Istovremeno su transformirani već postojećih organi, kao što je consilium domini (ili dvorska kancelarija), i formirani novi. Sud rota (Običajno pravo) zamijenjen je 1571. - Senatom pravde, u koji je uključen i "consilium domini". Magistrat je osnovan 1573., on je zajedno sa senatom, bio jedan od glavnih sudova vojvodstva. Formirani su i savjetodavni organi, između ostalih i državni savjet - 1592., kaji je trebao koordinirati aktivnosti povećane administracije.[3]

Posljednji vladar iz dinastije Gonzaga - Ferdinando Carlo, morao je zbog optužbi za krivično djelo abdicirati - 1707. i napustiti Mantovu. To je napravljeno zbog pritiska Habsburške Monarhije, koja je bila stvarni vladar te vazalne zemlje, istina ne bez osnova, jer su troje posljednjih vojvoda bili nerazumni rasipnici.[2] Finale se desio 1708. kad je Vojvodstvo Mantova i formalno predano Habsburzima, koji su za šefa postavili svoju marionetu grofa Giovan Battistu Castelbarca sa titulom - Carski administrator.[3]

Na osnovu Plana za građansku i političku upravu austrijske Lombardije, Vojvodstvo Mantova je - 1786. ukomponirano u Milansko Vojvodstvo kao jedna od njegovih osam provincija.[3]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Montferrat" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Montferrat. pristupljeno 20. 02. 2019. 
  2. 2,0 2,1 "Gonzaga Dynasty" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/Gonzaga-dynasty. pristupljeno 20. 02. 2019. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 "Il marchesato, poi ducato di Mantova (sec. XIV - 1530; 1530 - 1786)" (talijanski). Lombardia beni culturali. http://www.lombardiabeniculturali.it/istituzioni/storia/?unita=03.02. pristupljeno 20. 02. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]