Vicko Lovrin
| Vicko Lovrin (Dobričević) | |
|---|---|
| gotika / renesansa | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | datum nepoznat |
| Smrt | 1517 / 1518 Dubrovnik ili Kotor |
| Opus | |
| Polje | slikarstvo |
| Praksa | Dubrovnik, Trebinje |
| Znamenita djela | |
Poliptih sv. Mihajla | |
| Influencija | |
Vicko Lovrin (Dobričević) (u talijanskoj historiji umjetnosti poznat kao Vincenzo Lorenzo (Marini)[1] (* ?, - † Kotor ili Dubrovnik[2], 1517 / 1518 [2] ili čak 1551.[1]), bio je dubrovački slikar, sin poznatog slikara Lovre Dobričevića.[1].
Biografija[uredi | uredi kod]
O životu Vicka ili Vincenca zna se jako malo, u skladu sa tadašnjim običajima dobio je prezime po očevu imenu - Lovrin (Lorenzo). Zna se da je zajedno s majkom i starijim bratom pomagao ocu u njihovoj slikarskoj bottegi u Dubrovniku. Nakon smrti oca Lovre Dobričevića 1478. godine, njegovu dobro uvedenu slikarsku radionicu vodio je zajedno s bratom Marinom.
Između 1509. / 1510. naslikao je veliki Poliptih sv. Mihaila za crkvu Gospe od snijega u franjevačkom samostanu u Cavtatu [3] po narudžbi Dominika Pucića. To je ostao danas jedini njegov sačuvani rad. Na središnjem polju te oltarne pale je sv. Mihail u zlatnom oklopu kako ubija zmaja, na bočnim poljima su svetački likovi, na zabatu Bogorodica s djetetom između sv. Sebastijana i sv. Roka, a na dvjema predelama su biblijski i hagiografski prizori. Na zabatu se najviše osjeća prisustvo renesansnog duha; u novoj koncepciji prostora, volumena i boje kao i očiti utjecaj Bartolomea Vivarinija. Na ostalim dijelovima poliptih je klasično venecijansko djelo na razmeđi gotike i renesanse, sa zlatnom pozadinom.[4]
Zna se i da je Vicko 1510. sklopio ugovor za izradu freski u Bogorodičinoj crkvi trebinjskog manastira Tvrdoša.[5] On je taj posao obavio uz pomoć monaha Marka Stefanova[6], od tih fresaka nažalost danas više nema tragova.
Vicko Lovrin bio je ugledan građanin Dubrovnika, i cijenjeni pripadnik slikarske bratovštine, zna se da je 1510. bio gastald te bratovštine, i naredio Mihajlu Hamziću da se prestane baviti slikarstvom dok ne izmiri obaveze prema bratovštini.[7]
U radionici Vicka i Marina radili su i odškolovali dubrovački slikari 16. vijeka Stjepan Radovanović i Franjo Matijin.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Lorenzo Marini nell’Enciclopedia Treccani, pristupljeno 15. 05. 2011. (it)
- ↑ 2,0 2,1 Biografije na portalu matica srpska, pristupljeno 15. 05. 2011. Arhivirano 2012-05-07 na Wayback Machine-u
(PDF)
- ↑ Franjevački samostan, Cavtat na portalu Hrvatska na dlanu, pristupljeno 15. 05. 2011.
- ↑ Slikarstvo u Hrvatskoj, na portalu Scribd, pristupljeno 15. 05. 2011.
- ↑ Културно-историјски споменици - Средњовјековни градови и важнији споменици, pristupljeno 15. 05. 2011.[mrtav link]
- ↑ Манастир Тврдош na portalu Hotel Leotar Trebinje, pristupljeno 15. 05. 2011.
- ↑ HAMZIĆ, Mihajlo na portalu Hrvatski biografski leksikon online (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
