Velika američka razmjena životinja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Velika američka razmjena životinja

Velika američka razmjena životinja bio je važan biogeografski događaj prije oko tri milijuna godina. Migrirale su kopnene i slatkovodne životinje preseljenjem iz Sjeverne Amerike u Južnu Ameriku i obratno.

Migracija se dogodila tijekom pliocena, prije 3,6-2,6 milijuna godina, kada se uzdignula Panamska prevlaka i spojila dva američka kontinenta, pa su životinje mogle prelaziti iz jednoga u drugi. Nastankom kopnenog mosta, na području današnje Paname spojile su se neotropska (otprilike Južna Amerika) i nearktička ekozona (otprilike današnja Sjeverna Amerika).

Razmjena životinja vidljiva je i iz stratigrafije i prirode. Najveći učinak bio je na razmjeni sisavaca, ali također i kod slaboletećih i letećih ptica, gmazova pa čak i slatkovodnih riba.

Alexander von Humboldt i Charles Darwin raspravljali su o razlikama životinjskog svijeta Sjeverne i Južne Amerike. Alfred Russel Wallace prvi je znanstveni predstavio veliku američku razmjenu životinja 1876. godine.

Slična razmjena dogodila se ranije u kenozoiku, kada se dogodio kontakt Indije i Afrike s Euroazijom, prije oko 50 - 30 milijuna godina.