Valcer s Bashirom

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Valcer s Bashirom

kino poster
Režija Ari Folman
Producent Ari Folman
Serge Lalou
Gerhard Meixner
Yael Nahlieli
Roman Paul
Scenario Ari Folman
Uloge Ari Folman
Muzika Max Richter
Montaža Nili Fellers
Studio Bridgit Folman Film Gang
Les Films d'Ici
Razor Film Produktion
Distribucija Sony Pictures Classics
Datum(i) premijere 13. V 2008.
Trajanje 90 min.
Zemlja  Izrael  Njemačka  Francuska
Jezik hebrejski
Budžet 2.000.000 $
Valcer s Bashirom na Internet Movie Database

Valcer s Bashirom (hebrejski ואלס עם באשיר‎, Vals Im Bašir) ratni je dramski film iz 2008. u izraelsko-francusko-njemačkoj koprodukciji koji je režirao i napisao Ari Folman. Neobičan je spoj animiranog i dokumentarnog filma te alegorijski opisuje Folmanova sopstvena sjećenja dok se kao vojnik borio u libanonskom ratu 1982., kao i odgovornost izraelske vojske tijekom masakra u Sabri i Šatili. Naslov filma se odnosi na libanonskog kršćanskog predsjednika Bašira Džamaila koji je podlegao atentatu 1982.

Valcer s Bashirom i $9.99 su bili prvi izraelski dugometražni animirani filmovi pušteni u kino distribuciju od filma Ba'al Hahalomot iz 1962. Usprkos osjetljivoj i kontroverznoj temi, Valcer s Bashirom je pobrao gotovo jednoglasne pohvale kritičara te je nominiran za nekoliko nagrada, od kojih je osvojio stanovit dio. Danas se smatra jednim od najznačajnijih filmova 2000-ih. Usprkos iskrenom i otvorenom opisivanju izraelske uloge u libanonskom ratu, film je službeno bio zabranjen u nekim arapskim državama, pa i u samom Libanonu. Motiv su možda zategnuti libanonsko-izraelski odnosi, ali i surov prikaz kaotičnog stanja libanonske historije. Skupina blogera, među njima i Libanonski unutrašnji krug, +961 i drugi, su se pobunili protiv libanonske vlade da zabrani film, te su organizirali privatnu projekciju u Bejrutu u januaru 2009., za 90-ak ljudi. Uspjeli su i organizirati da nekolicina libanonskih kritičara pogleda film. [1]

Radnja[uredi - уреди | uredi izvor]

2006., Ari Folman se sretne sa jednim prijateljem te mu ispriča kako ga muči uvijek ista noćna mora o 26 divljih pasa. Kada mu prijatelj sugeriše da se možda radi o potisnutoj traumi uzrokovanoj tijekom libanonskog rata 1982., u kojem je Folman sudjelovao kao 19-godišnji vojnik, ovaj počne istraživati to vremensko razdoblje. Folman istražuje sopstvena sećanja te mu se polako vraćaju događaji koji je njegom um cenzurisao. Tu je prizor u kojem se sa vojnicima kupao po noći u blizini plaže Bejruta dok su neke baklje osvjetljavale nebo.

Folman odlazi do jednog prijatelja koji mu savjetuje da potraži druge ljude koji su bili sa njim u Bejrutu tijekom rata kako bi bolje razumio što ga muči. Folman razgovora sa nekoliko osoba i sudionika iz rata - među njima su i Carmi, koji sada živi mirnim životom u Nizozemskoj; psiholog i izraelski TV novinar Ron Ben-Yishai koji je izvještavao o ratu 1982. Folman se prisjeća bombardiranja i uličnih borbi, te shvaća da je bio u "drugom ili trećem" prstenu vojnika koji su okruživali palestinski izbjeglički logor, te da je on bio među vojnicima koji su ispaljivali baklje na nebu kako bi se stvorilo svjetlo u logoru za kršćanske libanonske falange, izraelskih saveznika u ratu, koji su unutra provodili masakr u Sabri i Šatili. Folman zaključuje da ga je progonila krivnja jer je donekle pomagao da se taj zločin ostvari, te se prisjetio skupine majki koje su plakale za ubijenom djecom. Film završava sa stvarnim snimkama izbjegličkog logora nakon pokolja.

Glavne uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Film sadrži i fiktivne i stvarne likove.

  • Ari Folman - on sam
  • Miki Leon - Boaz Rein-Buskila, izraelski ratni veteran
  • Ori Sivan - izraelski filmaš i Folmanov prijatelj
  • Yehezkel Lazarov - Carmi Can'an, izraelski ratni veteran koji sada živi u Nizozemskoj.
  • Ronny Dayag - izraelski ratni veteran, bio je član posade u Merkava tenku.
  • Shmuel Frenkel - izraelski ratni veteran, zapovjednik pješadije
  • Zahava Solomon - izraelski psiholog i istraživać
  • Ron Ben-Yishai - izraelski novinar koji je prvi izvještavao o pokolju
  • Dror Harazi - izraelski ratni veteran, zapovjedao je tenkovskom brigadom koja je bila izvan izbjegličkog logora u Šatili

Top 10 liste[uredi - уреди | uredi izvor]

Film se našao na raznim listama kritičara 10 najboljih filmova 2008. godine[2]

Časopis Empire ga je stavio i na #34 mjesto na listi "100 najboljih filmova svjetske kinematografije" 2010.,[3] a Current TV na #4 mjesto na listi "50 dokumentaraca koje morate pogledati prije nego umrete" 2011.

Nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]

Godina Nagrada Kategorija Nominirani Rezultat
2009. Oscar Najbolji strani film Nominacija
Zlatni globus Najbolji strani film Osvojeno
BAFTA Najbolji strani film Nominacija
Najbolji animirani film Nominacija
Cannes Zlatna palma Nominacija
Nagrada César Najbolji strani film Ari Folman Osvojeno
Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara Najbolji animirani film Ari Folman Osvojeno (2. mjesto)
Najbolji dokumentarni film Osvojeno (2. mjesto)

Kritike[uredi - уреди | uredi izvor]

Na websiteu Rotten Tomatoes, u kategoriji konsenzus stoji: "Potpuno inovativna, originalna i važna historijska pouka sa revolucionarnom animacijom, Valcer s Baširom šalje poruku o Bliskom istoku na pamtljiv način."

Vacer s Bashirom je razoran animirani film koji pokušava dokučiti kako i zašto je hiljade nevinih civila masakrirano zato što oni koji su imali moć to zaustaviti nisu ništa učnili. Zašto nisu ništa učinili je teško utvrditi. Da li to nisu vidjeli? Ili nisu shvatili? ... To je opisano Folmanu tijekom njegove namjere da rekonstruira što se doista dogodilo tih dana kad je on bio tamo; on ima zbunjen dojam da je istina tih dana bila tek nešto malo izvan njegovog dohvata. Intervjuiše prijatelje koji su bili s njim u izraelskoj vojsci, a njegov film podsjeća na Rashomon na način da istina ne ovisi o činjenicama, već o onome tko je svjedočio istima, i zašto. Folman je izraelski dokumentarni filmaš koji prije nije radio u animaciji. Sada ju koristi na najbolji način da sastavi sjećanja, halucinacije, mogućnosti, prošlost i sadašnjost.

Roger Ebert, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgSimple GA.png[4]

Vojnici uvijek nose ožiljke rata, te ih i nose sa sobom kući - ako se ikada vrate domovima — a te noćne more možda nikada ne završe. Valcer s Baširom je o hladnim prstima sjećanja koja zgrabe srce. Folmanov izvanredan film govori da se rane jedino mogu izlIječiti ako ih razotkrijemo. Poruka o besmislenosti rata je rijetko kada bila dočarana sa takvim hrabrim potezima.

—Mary Corliss, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgSimple GA.png[5]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]