Taunus

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Taunus
Dio
Pogled na Taunus iz Frankfurta na Majni

Pogled na Taunus iz Frankfurta na Majni
Dužina masiva: 100 (zapad-istok) km
Širina masiva: km
Površina masiva: 2 700 km²
Najviši vrh: Großen Feldberg (880m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Njemačka

Taunus je niski šumoviti planinski masiv,koji se proteže preko njemačkih pokrajina Hessen i Rheinland-Pfalz. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Taunus se proteže nekih 80 km, od korita rijeke Rajne na zapadu, do Majne na jugu i Lahne na sjeveru. Uz Rajnu je strm, osobito nizvodno od Bingena, gdje ima puno stijena. Prosječna nadmorska visina masiva je 460 metara, sa višim brdima iznad Rheingau, i uz Rajnu između Biebricha i Bingena.

Ipak su najviši vrhunci masiva na istoku iznad Majne, gdje se uzdižu planine; Grosser Feldberg 880 m., Kleine Feldberg 826 m i Altkönig 798 m. [1]Taunus spada u geološki stara gorja, njegove stijene su uglavnom nastale za devona.

Panorama Taunusa

Masiv je i danas uglavnom dobro pošumljen bukvama i djelomično plantažno uzgojenim borovima. Velike površine šuma su iskrčene još u srednjem vijeku da se dobiju obradive površine za ratarstvo. [1]

Na pogodnim obroncima, zasađeni su vinogradi, voćnjaci, i šumarci kestena i badema. Pojas uz Rajnu zvan - Rheingaugebirge poznat je po svojim vinogradima koji daju grožđe za proizvodnju kvalitetnih bijelih vina. Taunus je poznat po svojim mineralnim izvorima i termalnim kupalištima, od kojih su Wiesbaden, Königstein i Bad Homburg vor der Höhe najpoznatija. [1]

Atrakcije Taunasa[uredi - уреди | uredi izvor]

Taunus je danas omiljena rekreaciona zona i izletište za stanovnike konurbacije Frankfurt Rajna-Majna. On je bogat kulturno - historijskim spomenicima, od kojih su najpoznatiji tvrđava Königstein, cistercitska opatija Eberbach, i ostatci dviju koncentričnih linija zidina na planini Altkönig iz predrimskih vremena. [1]

Ipak je najveći spomenik kulture arheološki lokalitet Saalburg, rimska utvrda (potpuno rekonstruirana u 19. vijeku) koja je služila kao centar komunikacija duž limesa, izgrađenog u 1. vijeku od Rajne do Majne za vrijeme cara Domicijana. [1]Na Niederwaldu iznad grada Rüdesheima stoji gigantski kip u spomen na osnivanje Njemačkog Carstva - 1871. [1]

Strme stijene zapadnog kraja Taunusa, koje izranjaju iz Rajne, su danas velika turistička atrakcija, koje brodovima obilaze turisti. Jedna od njih je stijena sirene Lorelei, na drugima su stari dvorci Stahleck i Pfalzgrafenstein, a tu su i pitoreskni srednjevjekovni gradići Lorch, Kaub i Sankt Goarshausen. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "Taunus" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/584368/Taunus. pristupljeno 24. 03. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]