Suzdalj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Suzdalj
Суздаль

Panorama suzdaljskog kremlja

Panorama suzdaljskog kremlja

Coat of Arms of Suzdal (Vladimir oblast).png

Flag of Suzdal (Vladimir oblast).png

Osnovni podaci
Država  Rusija
oblast Vladimirska oblast
osnivanje 1024.
grad_od 1778.
Stanovništvo 11200 ({{{godina popisa}}})
Površina 15 km²
nadmorska_visina 115
vremenska_zona -{UTC+4}-
pozivni_broj +7 49231
OKATO_kod 17445
Gradska vlast
veb-strana www.suzdal.ru
gradonačelnik Nikolaj Kuzin
Suzdalj is located in Rusija
Suzdalj
Suzdalj
Suzdalj na karti Rusije

Suzdalj (rus. Суздаль) je ruski grad u Vladimirskoj oblasti. Nalazi se na oko 220 -{km}- severoistočno od Moskve i 26 -{km}- severno od grada Vladimir na reci Kamenka. Ovaj grad sa 11.200 stanovnika spada u najstarije gradove Rusije i pripada takozvanom Zlatnom prstenu gradova.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Arheološki nalazi govore da je na ovom mestu utvrđenje postojalo još u 9. veku, a prvi zapis o njemu potiče iz 1024. Početkom 12. veka ovde je podignut kremlj (tvrđava). U narednim vekovima ona je više puta uništavana i obnavljana. Gradska katedrala Rođenja Bogorodice je podignuta 1222–1235. i do danas je očuvana u svojoj prvobitnoj formi.

U 14. veku Suzdalj je pokušao da u savezu sa Nižnjim Novgorodom osigura nezavisnost od Velike moskovske kneževine, ali su 1392. poraženi. Time je Suzdalj prestao da bude politički centar. Ipak, nastavio je da bude religijsko središte. Ovde su od 13. do 17. veka podignute mnoge crkve i manastiri (Aleksandrovski, Pokrovski).

U Staljinovo vreme ovaj stari manastirski kompleks je služio kao zatvor u kojem je, između ostalih, likvidiran i Đuro Cvijić, nekadašnji generalni sekretar KPJ.[1]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj članak treba ažurirati!!! Ovaj članak ili jedan njegov deo nije ažuriran.
Ovaj članak treba da bude ažuriran kako bi prikazao nedavne događaje ili najnovije dostupne informacije. Molimo pogledajte stranicu za razgovor za više informacija. Uredite ga i ažurirajte ga, obavezno vodeći računa o izvoru ažuriranih podataka i uklonite ovaj šablon kada završite.

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo stanovnika, (%) više nego 2002.

Kretanja broja stanovnika
2002. 2010.
[2] [3]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Staljinski obračun s jugoslavenskim partijskim vodstvom u SSSR-u
  2. Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (May 21, 2004). "Численность населения России, субъектов Российской Федерации в составе федеральных округов, районов, городских поселений, сельских населённых пунктов – районных центров и сельских населённых пунктов с населением 3 тысячи и более человек (Population of Russia, its federal districts, federal subjects, districts, urban localities, rural localities—administrative centers, and rural localities with population of over 3,000)" (ruski). Всероссийская перепись населения 2002 года (All-Russia Population Census of 2002). Federal State Statistics Service. http://www.perepis2002.ru/ct/doc/1_TOM_01_04.xls. pristupljeno 4. 9. 2012.. 
  3. Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (2011). "Предварительные итоги Всероссийской переписи населения 2010 года (Preliminary results of the 2010 All-Russian Population Census)" (ruski). Всероссийская перепись населения 2010 года (2010 All-Russia Population Census). Federal State Statistics Service. http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/results-inform.php. pristupljeno 4. 9. 2012.. 

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Portal Rusija