Sremska oblast

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sremska oblast

(nedostaje slika zastave) (nedostaje slika grba)
Zastava Grb

Sremska oblast
Geografija
Kontinent Evropa
Zemlja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Prestonica Vukovar
Društvo
Zvanični jezici srpsko-hrvatsko-slovenački
Valuta Jugoslovenski dinar
Vladavina
Osnivanje 1922.
Prestanak 1929.
Status Bivša oblast
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
Sremska županija (Kraljevina SHS) Dunavska banovina (Kraljevina Jugoslavija)
- Drinska banovina (Kraljevina Jugoslavija)
- Uprava grada Beograda (Kraljevina Jugoslavija)
Portal:Istorija
Mapa Sremske oblasti

Sremska oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Administrativni centar oblasti je bio Vukovar.

Istorija[uredi | uredi kod]

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovana 1918, i prvobitno je bila podeljena na pokrajine, koje su se delile na okruge i županije. Godine 1922, umesto dotadašnjih, započeto je formiranje novih administrativnih jedinica i zemlja je podeljena na 33 oblasti. Pre 1922, teritorija Sremske oblasti je bila organizovana kao Sremska županija. Godine 1929, 33 oblasti su zamenjene sa 9 banovina, a područje Sremske oblasti je podeljeno između Dunavske banovine, Drinske banovine i Uprave grada Beograda.

Geografija[uredi | uredi kod]

Sremsku oblast činilo je područje Srema. Ova oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na istoku, Bačkom oblašću na severu, Osiječkom oblašću na zapadu, Vrbaskom oblašću na jugozapadu, kao i sa Tuzlanskom, Podrinjskom i Valjevskom oblašću na jugu.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, svi srezovi i gradovi ove oblasti su imali većinsko stanovništvo koje je govorilo srpski ili hrvatski. U smislu, veroispovesti, 7 istočnih i centralnih srezova (Ilok, Irig, Ruma, Mitrovica, Stara Pazova, Šid, Zemun) su imali većinsko pravoslavno stanovništvo, dok su 3 zapadna sreza (Vukovar, Vinkovci, Županja) imali većinsko katoličko stanovništvo.

Administrativna podela[uredi | uredi kod]

Oblast su činili sledeći srezovi:

Pored ovih srezova, nekoliko gradova u oblasti je imalo poseban status:

Veći gradovi[uredi | uredi kod]

Veći gradovi u sastavu oblasti bili su:

Zemun, Inđija, Ruma i Mitrovica se danas nalaze u sastavu Srbije, dok se Vinkovci i Vukovar nalaze u sastavu Hrvatske.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
  • Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]