Slikarske tehnike

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jan van Eyck, Gospa s biskupom Rolinom, oko 1434., ulje na dasci, Louvre, Pariz. Jedna od najranijih slika naslikanih uljenim bojama pokazuje sve osobine i mogućnosti uljenih boja.

Materijali koji se koriste pri stvaranju dvodimenzionalnog likovnog djela (slike) neodvojivi su od samog stvaralačkog procesa. Odabirajući određeni materijal, umjetnik čini prvi korak prema ostvarenju svoje unutarnje slikarske vizije. Izražavajući se u njemu, pokazuje svoju osjetljivost prema svojstvima tog materijala. Vrste materijala direktno utječu na formalne karakteristike djela, ali ipak, neovisno o svojstvima materijala, postoji umjetnikovo htijenje koje ih može preinačiti u čak posve suprotne.

Pod tehnikama podrazumijevamo materijal i način uporabe materijala. Razlikujemo slikarske tehnike u užem smislu riječi, kod kojih je boja u prahu (pigment) vezana različitim vezivnim sredstvima, i druge slikarske tehnike kod kojih su nosioci boje različiti materijali (kamen, staklo itd.)

Za sve slikarske tehnike osim grafičkih kažemo da su direktne jer slika nastaje tako da se boja neposredno nanosi na dvodimenzionalnu podlogu. Pod pojmom slikarskih tehnika općenito se smatraju i crtačke, kao i grafičke tehnike, obzirom na dvodimenzionalni karakter crteža, slike i grafike. Ipak sve umjetničke škole i Akademije likovnih umjetnosti razdvajaju odsjeke slikarstva i grafike, obzirom na likovne tehnike i vrste materijala (medije) u kojima nastaju likovni radovi.

Slikarske tehnike[uredi - уреди | uredi izvor]

Portret ratnika, Fayum, donji Egipat, 2. st., enkaustika na dasci, 39 x 19 cm, Metropolitan muzej, New York.
Michelangelo, David (detalj freske iz Sikstinske kapele), 1508.-12, Vatikan.

Crtačke tehnike[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Prof. Emil Robert Tanay, Valovi boja, priručnik za likovnu kulturu, 2003.

Dr. Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]