Salé
Salé
سلا | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 34°02′N 6°48′W / 34.033°N 6.800°W | |
| Država |  Maroko
|
| Regije Maroka | Rabat-Salé-Kénitra |
| Površina | |
| - Ukupna | 110 km²[1] |
| Visina | 116[1] |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Grad | 890,403[1] |
| - Gustoća | 8,089 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+0 (UTC) |
| Poštanski broj | 11000 |
| Karta | |
  Salé Pozicija Saléa u Maroku | |
Salé (arapski: سلا) je grad na sjeveru Maroka od 890,403 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi kod]
Salé leži duž atlanske obale, na ušću rijeke Bouregreg, koja ga razdvaja od marokanske prijestolnice Rabata.[2]
Današnji Salé je stambeno predgrađe (svog vječnog rivala[3]) Rabata, oni zajedno imaju preko 1,622,860 stanovnika.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Historija Saléa počela je za rimskih vremena, kad su oni u tom kraju osnovali koloniju Sala Colonia. Ali sam grad osnovali su Berberi u 10. vijeku kao prijestolnicu. Od 1068. njime vlada dinastija Almoravida. Pravi procvat grada počeo je u 12. vijeku kad su njime vladali Almohadi on je potrajao i do 14. vijeka kad su mjime vladali Merinidi. Salé je prosperirao zahvaljujući svom strateškom položaju na pravcu put Fes-Marakeš i zbog luke, preko koje se odvijala trgovina između Evrope i Maroka.[3]
Velika džamija, podignuta je između 1028. i 1029. zajedno sa medresom pa je Salé postao jedan od najvažnijih islamskih teoloških centara u Maroku. Nakon napada kastiljanskih vojske 1260., grad je počeo graditi bedeme.[3]
Početkom 17. vijeka, a naročito od 1610. u Salé, su počeli dolaziti protjerani Muslimani i Židovi sa Iberijskog poluotoka. Oni su udahnuli novi životni elan gradu, naročito oni koji su došli u prvom valu, jer je njima bilo dozvoljeno da sa sobom uzmu i svoju imovinu. Onima iz drugog vala to nije bilo dopušteno pa su oni osjećali opljačkani od Španjolaca, pa su se u svojoj osvetoljubivosti okrenuli piratstvu. Tako je Salé došao na glas kao prijestolnica berberskih pirata, čak se udružio sa rivalskim Rabatom pa je između 1627. i 1666. egzistirala njihova zajednička nezavisna piratska Republika Salé.[3]
U to doba jedino je ta republika imala nezavisnu luku, sve ostale marokanske luke bile su u rukama Portugalaca ili Španjolaca.[3] Sve je to trajalo dok nisu alauitski vladari zauzeli Salé i Rabat, na taj način prestala je postojati ta republika.[3] Ipak, zahvaljujući trgovini Salé je nastavio prosperirati i tokom 18. vijeka, čak je proširio svoj utjecaj na vrlo udaljene krajeve. Ekonomski slom desio se 1755. zbog potresa u Lisabonu, kako je epicentar bio gotovo na sredini između Lisabona i Saléa, tsunami koji je izazvao uništio je ušće Bouregrega i luku.[3]
Nakon tog je vodeća marokanska luka postala Esauira, a Salé je čitav 19. vijek životario i polako tonuo u zaborav. S druge strane puno mlađi Rabat, je jako avanzirao i postao vodeći administrativni centar u zemlji. U njegovu nekoć slavnu luku više ne uplovljavaju trgovački brodovi već samo ribarski.[3]
Prvi most Al Hassan preko Bouregrega do Rabata izgrađen je 1957., do danas ih je podignuto 4 (uključujući željeznički).[3]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Morocco” (engleski). City population. Pristupljeno 20. 11. 2018.
- ↑ 2,0 2,1 „Commune of Salé” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 11. 2018.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 „Salé et Rabat ville unie” (francuski). Rabat. Arhivirano iz originala na datum 2018-11-19. Pristupljeno 20.11.2018.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- La ville de Salé (službene stranice) (en)
- La ville de Salé Arhivirano 2018-11-19 na Wayback Machine-u (fr)