Salé

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Salé
سلا
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 34°02′N 6°48′W / 34.033°N 6.800°W / 34.033; -6.800
Država  Maroko
Regije Maroka Rabat-Salé-Kénitra
Površina
 - Ukupna 110 km²[1]
Visina 116[1]
Stanovništvo (2014.)
 - Grad 890,403[1]
 - Gustoća 8,089 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+0 (UTC)
Poštanski broj 11000
Karta
Salé is located in Maroko
Salé
Salé
Pozicija Saléa u Maroku

Salé (arapski: سلا‎) je grad na sjeveru Maroka od 890,403 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Salé leži duž atlanske obale, na ušću rijeke Bouregreg, koja ga razdvaja od marokanske prijestolnice Rabata.[2]

Današnji Salé je stambeno predgrađe (svog vječnog rivala[3]) Rabata, oni zajedno imaju preko 1,622,860 stanovnika.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Bedemi starog ribata

Historija Saléa počela je za rimskih vremena, kad su oni u tom kraju osnovali koloniju Sala Colonia. Ali sam grad osnovali su Berberi u 10. vijeku kao prijestolnicu. Od 1068. njime vlada dinastija Almoravida. Pravi procvat grada počeo je u 12. vijeku kad su njime vladali Almohadi on je potrajao i do 14. vijeka kad su mjime vladali Merinidi. Salé je prosperirao zahvaljujući svom strateškom položaju na pravcu put Fes-Marakeš i zbog luke, preko koje se odvijala trgovina između Evrope i Maroka.[3]

Velika džamija, podignuta je između 1028. i 1029. zajedno sa medresom pa je Salé postao jedan od najvažnijih islamskih teoloških centara u Maroku. Nakon napada kastiljanskih vojske 1260., grad je počeo graditi bedeme.[3]

Početkom 17. vijeka, a naročito od 1610. u Salé, su počeli dolaziti protjerani Muslimani i Židovi sa Iberijskog poluotoka. Oni su udahnuli novi životni elan gradu, naročito oni koji su došli u prvom valu, jer je njima bilo dozvoljeno da sa sobom uzmu i svoju imovinu. Onima iz drugog vala to nije bilo dopušteno pa su oni osjećali opljačkani od Španjolaca, pa su se u svojoj osvetoljubivosti okrenuli piratstvu. Tako je Salé došao na glas kao prijestolnica berberskih pirata, čak se udružio sa rivalskim Rabatom pa je između 1627. i 1666. egzistirala njihova zajednička nezavisna piratska Republika Salé.[3]

U to doba jedino je ta republika imala nezavisnu luku, sve ostale marokanske luke bile su u rukama Portugalaca ili Španjolaca.[3] Sve je to trajalo dok nisu alauitski vladari zauzeli Salé i Rabat, na taj način prestala je postojati ta republika.[3] Ipak, zahvaljujući trgovini Salé je nastavio prosperirati i tokom 18. vijeka, čak je proširio svoj utjecaj na vrlo udaljene krajeve. Ekonomski slom desio se 1755. zbog potresa u Lisabonu, kako je epicentar bio gotovo na sredini između Lisabona i Saléa, tsunami koji je izazvao uništio je ušće Bouregrega i luku.[3]

Nakon tog je vodeća marokanska luka postala Esauira, a Salé je čitav 19. vijek životario i polako tonuo u zaborav. S druge strane puno mlađi Rabat, je jako avanzirao i postao vodeći administrativni centar u zemlji. U njegovu nekoć slavnu luku više ne uplovljavaju trgovački brodovi već samo ribarski.[3]

Prvi most Al Hassan preko Bouregrega do Rabata izgrađen je 1957., do danas ih je podignuto 4 (uključujući željeznički).[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Morocco" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/Morocco-Cities.html. pristupljeno 20. 11. 2018. 
  2. 2,0 2,1 "Commune of Salé" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Sale-Morocco. pristupljeno 20. 11. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 "Salé et Rabat ville unie" (francuski). Rabat. http://www.e-rabat.net/pages/sale-et-rabat-ville-unie.html. pristupljeno 20.11.2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]