Sajanske planine

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Karta Sajanskih planina

Sajanske planine (rus. Саяны, mong. Соёны нуруу, starotur. Kögmen) su planinski lanac između južnog Sibira i sjeverne Mongolije. U prošlosti je služio kao granica između Mongolije i Rusije.

Visoki vrhovi Sajanskih planina i hladna jezera jugozapadno od Tuve dovode do pritoka koje se spajaju i postaju jedna od glavnih rijeka Sibira, rijeka Jenisej, koja teče prema sjeveru preko 3.400 kilometara do Arktičkog oceana.

Teritorij se djeli na Istočne Sajane i Zapadne Sajane. Istočni Sajan proteže se u dužini oko 1000 km od rijeke Jenisej na 92° istočne zemljopisne dužine i seže do jugozapadnog kraja Bajkalskog jezera na 106° istočne zemljopisne dužine. Zapadni Sajan istočni je nastavak Altaja. Proteže se u dužini od 500 km, od 89° do 96° istočne zemljopisne dužine.

Prosječna nadmorska visina kreće se od 2.000 do 2.700 m, dok se granitne i metamorfne ploče izdižu do visine od preko 3.000 m, s najvišim vrhom Mönkh Saridag (3.492 m). Glavni planinski prijevoji leže od 1.800 do 2.300 m (prijevoj Muztagh 2280 m).

Kitoy River (6148152524).jpg

Flora je u cjelini loša, iako postoje veća područja s dobrim šumama ariša, bora, smreke, breze, johe s grmovima rododendrona, žutike i ribizla. Lišajevi i mahovine rastu na gromadama. Među najkarakterističnijim sisavcima su: vjeverica, samur, hermelin, moškavac, mandžurski vapiti, los, sob, medvjed, rosomah i ris. U istočnim krajevima nalazi se divlja svinja. Od ptica tajge tu su tetrijeb, ruževac, veliki djetlić, Loxia leucoptera, lješnjikara i sibirska šojka.

Sajani su zaštićeno i izolirano područje koje je Sovjetski Savez držao zatvorenim od 1944. godine.

Sajanski solarni opservatorij nalazi se u ovim planinama (51°37′18″N 100°55′07″E / 51.62167°N 100.91861°E / 51.62167; 100.91861) na nadmorskoj visini od 2.000 metara.