Prijeđi na sadržaj

Mongolski jezik

Izvor: Wikipedija
mongolski jezik
Монгол хэл,
Države Mongolija
Broj govornika5,2 miliona
Jezična porodicaaltajski (kontroverzno)
Pismoćirilica
mongolsko pismo
Službeni status
Službeni Mongolija
 Kina (Unutrašnja Mongolija)
RegulatorDržavno jezičko veće (Mongolija)
Veće za jezik i književnost (Unutrašnja Mongolija)
Jezični kodovi
ISO 639-1mn
ISO 639-2mon
ISO 639-3mon – inkluzivni kod
Individualni kodovi:
khk – halha mongolski
mvf – periferni mongolski

Mongolski jezik (Монгол хэл, ) je službeni jezik u Mongoliji i najpoznatiji pripadnik mongolske grupe jezika. Koristi ga oko 5,7 miliona ljudi. Osim u Mongoliji (90% stanovništva), ovaj jezik se govori u Autonomnom regionu Unutrašnjoj Mongoliji na severu Kine. Standardni jezik je zasnovan na halha dijalektu.

Klasifikacija

[uredi | uredi kod]

Mongolski jezik spada u mongolsku grupu jezika, koja se neretko, zajedno sa turkijskim i tunguskim jezicima (povremeno i sa japanskim i korejskim jezikom), svrstava u altajsku jezičku porodicu.

Pismo

[uredi | uredi kod]

U Mongoliji se za zapisivanje koristi ćirilično pismo, dok se u Kini koristi tradicionalni mongolski alfabet.

Osobine

[uredi | uredi kod]

Mongolski jezik je aglutinativan, a da bi izrazio različite odnose u rečenici, uglavnom se koristi sufiksima. Osnovni red reči je subjekat-objekat-predikat.

Prisutno je osam padeža.

Poznaje samoglasničku harmoniju.

Prisutno je sedam samoglasnika i 34 suglasnika (neki suglasnici su prisutni samo u stranim rečima).

Samoglasnici:

Prednji Centralni Zadnji
zatvoreni i u
poluzatvoreni ʊ
srednji e o
poluotvoreni ɔ
otvoreni a

Svaki samoglasnik može biti dug i kratak; drugim rečima, dužina samoglasnika je distinktivna, kao i u srpskom (zanimljivo je da je kratka varijanta glasa o zapravo centralni samoglasnik [ɵ]).

Prema pravilima samoglasničke harmonije, samoglasnici se dele u dve grupe:

Prednji Zadnji Neutralni
e, u, o a, ʊ, ɔ i

Suglasnici:

usneni zubni prednjenepčani zadnjenepčani resični
"Obični" palatalizovani "Obični" Palatalizovan Palatalizovan "Obični"
Nazal m n ŋ
Ploziv bezvučni aspirovani () (pʲʰ) tʲʰ (kʲʰ) ()
bezvučni p t
zvučni suglasnik ɡʲ ɡ ɢ
Afrikat bezvučni aspirovani tsʰ tʃʰ
bezvučni ts
Frikativ (f) s ʃ x
Lateralni frikativ ɮ ɮʲ
Vibrant r
Aproksimant w̜ʲ j

Suglasnici u zagradama se sreću samo u stranim rečima.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Wikipedia
Wikipedia