Rudine (Dobrinj)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Silja Biserujka - zaštitni znak Rudina

Rudine su selo iznad istočne obale otoka Krka (Kvarner) poznato po pećini Biserujka. U sastavu je općine Dobrinj.

Rudine
Rudine na karti Hrvatske
Rudine
Rudine
Rudine na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Nadmorska visina 34 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.180 N
 - z. d. 14.609 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 5
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI


Smještaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Uvala Soline nedaleko Rudina

Nalazi se na istočnoj obali otoka, nedaleko mora, ali ipak nije obalno naselje. Nedaleko Rudina su dvije uvale, velika uvala Soline na jugu, te mala uvala Slivanjska, na sjeveru.

Sjevernije od Slivanjske, obala je vrlo strma i stjenovita, nenaseljena, gotovo nepristupačna sve do uvale Voz podno Krčkog mosta . Taj kraj lokalno stanovništvo naziva Košćera (od tal. Costiera - obala)

Samo nekoliko stotina metara od Rudina nalazi se špilja Biserujka, jedna od najposjećenijih u Hrvatskoj.

Nastanak[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime i prvi stanovnici su nejasnog porijekla, a s obzirom da se ne spominje u starijim spisima, smatra se da je ipak novijeg nastanka, negdje iz XVIII. ili XIX. stoljeća. Moguće je da su ga naselili nekadašnji stanovnici susjednog, sela Šugare koje je izumrlo početkom XIX. stoljeća.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Rudine su 1898. godine imale 23 stanovnika, 1935. godine 25, 1970. godine 15, 1991. godine 12, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, svega 5 stanovnika.[1]

"Nestajanje" sela[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim što selo „nestaje“ zbog sve manje stanovnika, ono „nestaje“ i u doslovnom fizičkom smislu. Naime, od kad se 1997. godine spilja Biserujka otvorila za posjetu, mnogi posjetioci, koji na putu prema spilji prođu kroz Rudine, uzimaju sa sobom isklesano kamenje sa starih kuća, danas ruševina. Neki dolaze i s većim prikolicama i kradu čitave kamene blokove i dijelove starih, kamenih, autohtonih primorskih kuća i štala. To je danas možda i najveći problem preostalih mještana Rudina.[2]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]