Rudine (Dobrinj)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rudine
Rudine is located in Hrvatska
Rudine
Rudine
Rudine na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Nadmorska visina 34 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.180 N
 - z. d. 14.609 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 5
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Rudine su naselje na otoku Krku, u općini Dobrinj.

Smještaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Uvala Soline nedaleko Rudina

Nalazi se na istočnoj obali otoka, nedaleko mora, ali ipak nije obalno naselje. Nedaleko Rudina su dvije uvale, velika uvala Soline na jugu, te mala uvala Slivanjska, na sjeveru.

Sjevernije od Slivanjske, obala je vrlo strma i stjenovita, nenaseljena, gotovo nepristupačna sve do uvale Voz podno Krčkog mosta . Taj kraj lokalno stanovništvo naziva Košćera.

Samo nekoliko stotina metara od Rudina nalazi se špilja Biserujka, jedna od najposjećenijih u Hrvatskoj.

Nastanak[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime i prvi stanovnici su nejasnog porijekla, vjerojatno vlaškog, prilikom naseljavanja Vlaha na otok Krk u 15. stoljeću prema nalogu Ivana Frankopana. Međutim, s obzirom da se ne spominje u starijim spisima, smatra se da je ipak novijeg nastanka, negdje iz 18. ili 19. stoljeća. Moguće je da su ga naselili nekadašnji stanovnici susjednog, vlaškog sela Šugare koje je izumrlo početkom 19. stoljeća.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Rudine su 1898. godine imale 23 stanovnika, 1935. godine 25, 1970. godine 15, 1991. godine 12, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, svega 5 žitelja.[1]

"Nestajanje" sela[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim što selo „nestaje“ zbog sve manje stanovnika, ono „nestaje“ i u doslovnom fizičkom smislu. Naime, od kad se 1997. godine špilja Biserujka otvorila za posjetu, mnogi posjetitelji, koji na putu prema špilji prođu kroz Rudine, uzimaju sa sobom isklesano kamenje sa starih kuća, danas ruševina. Neki dolaze i s većim prikolicama i odnose čitave kamene blokove i dijelove starih, kamenih, autohtonih primorskih kuća i štala. To je danas možda i najveći problem preostalih mještana Rudina.[2]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]