Guduščani – razlika između verzija
nema veze s povijesti |
Guduščani su bili Hrvatsko pleme oni su bili odzjepili od Bjelih Hrvata prema Franačkim analima oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Croatia-Lika.png|thumb|Oblast koju su naselili Guduščani početkom 9. veka - [[Lika]]]] |
[[Datoteka:Croatia-Lika.png|thumb|Oblast koju su naselili Guduščani početkom 9. veka - [[Lika]]]] |
||
'''Guduščani''' (Guduskani, Kučani, {{jez-lat|Guduscani}}) bili su pleme koje se uz [[Bodrići|Bodriće]] (Obodriti, Abodriti, {{jez-lat|Predenecenti}}) i [[Timočani|Timočane]] ({{jez-lat|Timociani}}) prvi puta spominje na tlu današnje [[južna i istočna Srbija|istočne Srbije]] [[818]]. g. pod vlašću [[Prabugari|Bugara]], za vreme vladanja kana [[Krum]]a. Beleži ih [[Franačka|franački]] autor ''[[Anali franačkog kraljevstva|Anala franačkog kraljevstva]]'', navodeći njihov dolazak u grad [[Herstal]] [[818]]. godine, kada su pred cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]] izašli: ''...nationum legati Abodritorum videlicet ac Bornae ducis Guduscanorum et Timocianorum qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant...''<ref>[http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html Annesl Regni Francorum], pristupljeno 31. 3. 2013.</ref>, potraživši vojnu zaštitu i savez od Franaka pred Bugarima. |
'''Guduščani''' (Guduskani, Kučani, {{jez-lat|Guduscani}}) bili su [[Hrvati|Hrvatsko pleme]] koje se uz [[Bodrići|Bodriće]] (Obodriti, Abodriti, {{jez-lat|Predenecenti}}) i [[Timočani|Timočane]] ({{jez-lat|Timociani}}) prvi puta spominje na tlu današnje [[južna i istočna Srbija|istočne Srbije]] [[818]]. g. pod vlašću [[Prabugari|Bugara]], za vreme vladanja kana [[Krum]]a. Beleži ih [[Franačka|franački]] autor ''[[Anali franačkog kraljevstva|Anala franačkog kraljevstva]]'', navodeći njihov dolazak u grad [[Herstal]] [[818]]. godine, kada su pred cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]] izašli: ''...nationum legati Abodritorum videlicet ac Bornae ducis Guduscanorum et Timocianorum qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant...''<ref>[http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html Annesl Regni Francorum], pristupljeno 31. 3. 2013.</ref>, potraživši vojnu zaštitu i savez od Franaka pred Bugarima. |
||
Neki istoričari smatraju da su Guduščani bili deo "sedam [[Slaveni|slovenskih]] plemena", poznatijih pod imenom [[Severani]] (Severjani, Severci, {{jez-grč|Σέβερεις}}), koje pominje vizantijski hroničar [[Teofan Ispovednik]].<ref>Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955, str. 225.</ref> Severani su bili rasprostranjeni na istoku do reke [[Timok]]a, pa se zbog toga smatra da su njih činila plemena Timočana, [[Braničevci|Braničevaca]] i Guduščana (oko grada Guduskuma, {{jez-lat|Guduscum}}). |
Neki istoričari smatraju da su Guduščani bili deo "sedam [[Slaveni|slovenskih]] plemena", poznatijih pod imenom [[Severani]] (Severjani, Severci, {{jez-grč|Σέβερεις}}), koje pominje vizantijski hroničar [[Teofan Ispovednik]].<ref>Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955, str. 225.</ref> Severani su bili rasprostranjeni na istoku do reke [[Timok]]a, pa se zbog toga smatra da su njih činila plemena Timočana, [[Braničevci|Braničevaca]] i Guduščana (oko grada Guduskuma, {{jez-lat|Guduscum}}). |
||
Verzija na datum 29 mart 2024 u 17:01
Guduščani (Guduskani, Kučani, lat. Guduscani) bili su Hrvatsko pleme koje se uz Bodriće (Obodriti, Abodriti, lat. Predenecenti) i Timočane (lat. Timociani) prvi puta spominje na tlu današnje istočne Srbije 818. g. pod vlašću Bugara, za vreme vladanja kana Kruma. Beleži ih franački autor Anala franačkog kraljevstva, navodeći njihov dolazak u grad Herstal 818. godine, kada su pred cara Ludovika Pobožnog izašli: ...nationum legati Abodritorum videlicet ac Bornae ducis Guduscanorum et Timocianorum qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant...[1], potraživši vojnu zaštitu i savez od Franaka pred Bugarima.
Neki istoričari smatraju da su Guduščani bili deo "sedam slovenskih plemena", poznatijih pod imenom Severani (Severjani, Severci, grč. Σέβερεις), koje pominje vizantijski hroničar Teofan Ispovednik.[2] Severani su bili rasprostranjeni na istoku do reke Timoka, pa se zbog toga smatra da su njih činila plemena Timočana, Braničevaca i Guduščana (oko grada Guduskuma, lat. Guduscum).
Iz pomenutih Ajnhardovih "Anala" vidi se da je pleme Guduščana prebeglo pred Bugarima u područje Liburnije i Dalmacije (Lika, Gacka, Severna Dalmacija). Postavši franačkim vazalom, guduščanski vladar Borna prima titulu "kneza Dalmacije", a potom i "kneza Dalmacije i Liburnije" (...dux Dalmatiae atque Liburniae...).
Reference
- ↑ Annesl Regni Francorum, pristupljeno 31. 3. 2013.
- ↑ Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955, str. 225.
Vanjske veze
- Annales Regni Francorum - The Latin Library, www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html
Literatura
- Fine, John Van Antwerp (1991). The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. University of Michigan Press. ISBN 978-0-472-08149-3.
- Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955.