Prijeđi na sadržaj

Guduščani

Izvor: Wikipedija
Oblast koju su naselili Guduščani početkom 9. veka - Lika

Guduščani (Guduskani, Kučani, latinski: Guduscani) bili su pleme koje se uz Bodriće (Obodriti, Abodriti, latinski: Predenecenti) i Timočane (latinski: Timociani) prvi put spominje na tlu današnje istočne Srbije 818. g. pod vlašću Bugara, za vreme vladanja kana Kruma. Beleži ih franački autor Anala franačkog kraljevstva, navodeći njihov dolazak u grad Herstal 818. godine, kada su pred cara Ludovika Pobožnog izašli: ...nationum legati Abodritorum videlicet ac Bornae ducis Guduscanorum et Timocianorum qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant...[1], potraživši vojnu zaštitu i savez od Franaka pred Bugarima.

Neki istoričari smatraju da su Guduščani bili deo "sedam slovenskih plemena", poznatijih pod imenom Severani (Severjani, Severci, grč. Σέβερεις), koje pominje vizantijski hroničar Teofan Ispovednik.[2] Severani su bili rasprostranjeni na istoku do reke Timoka, pa se zbog toga smatra da su njih činila plemena Timočana, Braničevaca i Guduščana (oko grada Guduskuma, latinski: Guduscum).

Oblast u istočnoj Srbiji gde su živeli Guduščani

Iz pomenutih Ajnhardovih "Anala" vidi se da je pleme Guduščana prebeglo pred Bugarima u područje Liburnije i Dalmacije (Lika, Gacka, Severna Dalmacija). Postavši franačkim vazalom, guduščanski vladar Borna prima titulu "kneza Dalmacije", a potom i "kneza Dalmacije i Liburnije" (...dux Dalmatiae atque Liburniae...).

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Annesl Regni Francorum, pristupljeno 31. 3. 2013.
  2. Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955, str. 225.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]