Slavonija & Baranja
- Za geografsku cjelinu vidi Slavonija i Baranja.
Slavonija & Baranja, reprezentativna monografija na 272 stranice velikog formata Marina Topića (fotografije u boji) i Zvonka Makovića (tekst), s usporednim tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, koju je 2005. godine objavio osječki izdavač MIT d.o.o.
U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru Slavonije i Baranje; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u Đakovu, o slikarstvu i skulpturi te o književnosti.
Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : Iloku, Vukovaru, Belom Manastiru, Valpovu, Donjem Miholjcu, Slatini, Vitovitici, Pakracu, Lipiku - Daruvaru, Jankovcu, Požegi, Orahovici, Novoj Gradiški - Cerniku, Našicama , Đakovu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Otoku i Županji.
Prikaz Baranje[uredi | uredi kod]
U monografiji se ističe da je središte hrvatskoga dijela Baranje Beli Manastir te da "od kulturno-povijesnih znamenitosti toga grada treba istaknuti dvije crkve - pravoslavnu (1759.) i katoličku (1777.)". Grad je dobio na značenju u novije vrijeme, dok je ranije osobitu važnost imalo vlastelinstvo Belje, "veliki posjed" što ga je "dobio pobjednik nad Turcima, princ Eugen Savojski, koji je u selu Bilju sagradio mali lovački dvorac (1705.-1712.)".
Na kraju teksta o Baranji kaže se da obilje vode koja natapa Baranju iz Drave i Dunava i njihovih brojnih rukavaca i močvara pogoduje bujanju biljnoga i životinjskog svijeta. Uz dvije manje fotografije Belog Manastira (stara pošta i Ljepotica) i Banskog brda, Baranja je predstavljena velikim fotografijama (preko dvije stranice) Kopačkog rita, lovačkog dvorca u Tikvešu (podignutog oko 1895), vinskih podruma u Zmajevcu i lovačkog dvorca Eugena Savojskog u Bilju (s početka 18. st.).
Autori[uredi | uredi kod]
Monografija "Slavonija & Baranja" završava "Post scriptumom" i kraćim biografijama autora Marina Topića i Zvonka Makovića.
Isti autori već su ranije objavili monografiju sličnog naslova: "Slavonija i Baranja".
Izvor[uredi | uredi kod]
- J(ovan) Nedić, "Slavonija & Baranja"< "Baranjski leksikon". Baranjski dom, I, 43, 5 - Beli Manastir, 10-11. VII. 2006.