Andezit – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Andesite pmg ss 2006.jpg|thumb|desno|250px|Andezit]] |
[[Datoteka:Andesite pmg ss 2006.jpg|thumb|desno|250px|Andezit]] |
||
'''Andezit''' ({{jez-en|Andesite}}, {{jez-fr|Andésite}}, {{jez-nem|Andesit}}, {{jez-rus|Andezit}}) je vulkanska stena izgrađena od natrijsko-kalcijskih plagioklasa i bojenih minerala<ref>Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975</ref>. Ove mlađe izlivne [[stene]] [[diorit]]ske grupe su mezokratne, retko melanokratne [[Struktura magmatskih stena|porfirske]] [[stena|stene]] tamnosive, tamnozelene ili sivozelene boje. Pri raspadanju postaju žućkasti ili crvenkasti. [[tekstura magmatskih stena|Masivne]] su ili [[tekstura magmatskih stena|fluidalne]] [[tekstura stena|teksture]]. |
'''Andezit''' ({{jez-en|Andesite}}, {{jez-fr|Andésite}}, {{jez-nem|Andesit}}, {{jez-rus|Andezit}}) je vulkanska stena izgrađena od natrijsko-kalcijskih plagioklasa i bojenih minerala<ref>Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975</ref>. Ove mlađe izlivne [[stene]] [[diorit]]ske grupe su mezokratne, retko melanokratne [[Struktura magmatskih stena|porfirske]] [[stena|stene]] tamnosive, tamnozelene ili sivozelene boje. Pri raspadanju postaju žućkasti ili crvenkasti. [[tekstura magmatskih stena|Masivne]] su ili [[tekstura magmatskih stena|fluidalne]] [[tekstura stena|teksture]]. |
||
| Red 20: | Red 19: | ||
Mogu se koristiti kao građevinski kamen, ali su i nosioci mnogih [[sulfid]]nih [[mineral]]izacija. |
Mogu se koristiti kao građevinski kamen, ali su i nosioci mnogih [[sulfid]]nih [[mineral]]izacija. |
||
== |
== Povezano == |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
== Vidi još == |
|||
* [[Spisak minerala]] |
* [[Spisak minerala]] |
||
* [[Spisak stena]] |
* [[Spisak stena]] |
||
== Reference == |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
{{Commonscat|Andesite}} |
{{Commonscat|Andesite}} |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Intermedijarne magmatske |
[[Kategorija:Intermedijarne magmatske stijene]] |
||
[[Kategorija:Građevinski materijali]] |
[[Kategorija:Građevinski materijali]] |
||
Aktualna verzija na datum 24 februar 2015 u 16:40
Andezit (engl. Andesite, fr. Andésite, nem. Andesit, rus. Andezit) je vulkanska stena izgrađena od natrijsko-kalcijskih plagioklasa i bojenih minerala[1]. Ove mlađe izlivne stene dioritske grupe su mezokratne, retko melanokratne porfirske stene tamnosive, tamnozelene ili sivozelene boje. Pri raspadanju postaju žućkasti ili crvenkasti. Masivne su ili fluidalne teksture.
Pojavljuju se uglavnom u vidu velikih masa (izliva), stubastog ili bankovitog lučenja.
Izgrađeni su od fenokristala andezina, hornblende, augita, biotita, hiperstena, itd. koji leže u mikrokristalastoj, kriptokristalastoj ili staklastoj osnovnoj masi. Podela na vrste izvršena je prema dominirajućem bojenom mineralu, na osnovu čega postoje augitski, biotitski, amfibolski andezit, itd.
Pojavom male količine kvarca andeziti postupno prelaze ka dacitima (dacito – andeziti). Sa druge strane, pojavom bazičnijeg plagioklasa i sa porastom sadržaja bojenih minerala, ove stene prelaze ka bazaltima (tzv. andezit – bazalti).
Andeziti mogu nastati:
- diferencijacijom bazaltoidne magme;
- reakcijom (asimilacijom) kontinentalne kore i bazalta;
- delimičnim stapanjem donjeg dela kontinentalne kore i omotača.
Rasprostranjenje i primena[uredi | uredi kod]
Andeziti su u Srbiji veoma rasprostranjene stene. Najveće pojave andezita sreću se u timočkoj eruptivnoj oblasti u istočnoj Srbiji. Ovaj kompleks je zbog toga ranije nazivan timočki andezitski masiv. U njemu su zastupljeni andeziti sa veoma krupnim, idiomorfnim, fenokristalima hornblende i biotita, koji se nazivaju timociti (prema reci Timok).
Mogu se koristiti kao građevinski kamen, ali su i nosioci mnogih sulfidnih mineralizacija.
Povezano[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975
Literatura[uredi | uredi kod]
- Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka