Furlanski jezik – razlika između verzija
m robot Mijenja: lmo:Lengua furlana; kozmetičke promjene |
m r2.6.4) (robot Dodaje: kv:Фурлан кыв |
||
Red 87: | Red 87: | ||
[[ja:フリウリ語]] |
[[ja:フリウリ語]] |
||
[[ku:Zimanê fûrlanî]] |
[[ku:Zimanê fûrlanî]] |
||
[[kv:Фурлан кыв]] |
|||
[[kw:Furlanek]] |
[[kw:Furlanek]] |
||
[[la:Lingua Foroiuliensis]] |
[[la:Lingua Foroiuliensis]] |
Verzija na datum 19 oktobar 2011 u 22:30
Furlanski jezik | |
---|---|
Furlan | |
Države | Italija |
Regije | Evropa |
Broj govornika | 794,000[1] |
Jezična porodica | Indoevropski jezici
|
Pismo | Latinica |
Službeni status | |
Službeni | autonomna regija Friuli-Venezia-Giulia |
Regulator | Osservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis |
Jezični kodovi | |
ISO 639-1 | – |
ISO 639-2 | fur |
ISO 639-3 | fur |
Furlanski jezik (furlanski: marilenghe, talijanski: friulano; ISO 639-3: [2]) ili friulski, jedan je od retoromanskih jezika.
Furlanskim govori oko 794.000 [1] Furlana u talijanskim provincijama Udine, Pordenone, Gorizia i Trieste u autonomnoj regiji Friuli-Venezia-Giulia, na furlanskom jeziku Friûl-Vignesie Julie.
Zbog siromaštva koje je vladalo do 1960-tih godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u Francusku, Belgiju i Švicarsku, i prekomorske zemlje;Australiju, Kanadu, Argentinu, Brazil, Ameriku i Južnoafričku Republiku. Furlanski jezik ima četiri dijalekta:
- centralni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko Udina do Palmanove na istok.
- concordiese ili zapadni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko Portogruara, zove se "concordiese" zbog rimskog grada Concordia Sagittaria.
- istočni ili Gorički karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
- carnico karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno diftonga i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.
Furlanski jezik u području oko Gorizie govore i Slovenci kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni talijanski.
Furlanski i slovenski
Zbog blizine sa Slovencima u furlanski je ušlo dosta slovenskih (slavenskih) riječi kao; colaç (kolač), cudiç (hudič), britule (britva) i cos (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (pčela), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...