Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (lat. Mathias Petrus Katancsich, Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik, latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos. Studirao je teologiju i estetiku u Budimu. Kao mlada osoba ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija i pastirske pjesme po ugledu na grčko i latinsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodne latinske pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva književnoteorijska spisa: Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791) i Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim metrima, a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimskom miljokaz pronađen kod Osijeka.