Monarhija – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ml:രാജവാഴ്ച |
m robot Dodaje: tt:Монархия; kozmetičke promjene |
||
Red 7: | Red 7: | ||
Danas se najčešće razlikuju se tri vrste monarhije: |
Danas se najčešće razlikuju se tri vrste monarhije: |
||
*''[[apsolutna monarhija]]'', u kojoj monarh u svojim rukama drži neograničenu vlast |
* ''[[apsolutna monarhija]]'', u kojoj monarh u svojim rukama drži neograničenu vlast |
||
*''[[ustavna monarhija]]'', u kojoj je vlast monarha ograničena odredbama [[ustav]]a |
* ''[[ustavna monarhija]]'', u kojoj je vlast monarha ograničena odredbama [[ustav]]a |
||
*''[[parlamentarna monarhija]]'', u kojoj monarh ima ima samo dio vlasti, najčešće [[Izrvšna vlast|izvršnu]], dok je [[zakonodavna vlast]] u rukama [[parlament]]a. |
* ''[[parlamentarna monarhija]]'', u kojoj monarh ima ima samo dio vlasti, najčešće [[Izrvšna vlast|izvršnu]], dok je [[zakonodavna vlast]] u rukama [[parlament]]a. |
||
Većina država u današnjem svijetu su republike, a preostali broj monarhija su parlamentarne monarhije. |
Većina država u današnjem svijetu su republike, a preostali broj monarhija su parlamentarne monarhije. |
||
Trend pretvaranja monarhija u [[Republika|republike]], koji se činio nezaustavljivim nakon [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] i previranja u [[20. vijek]]u, se u posljednje vrijeme usporio, uglavnom zahvaljujući što u najvećem broju država šef države uglavnom ima simboličku poziciju, pa nije ni tako važno hoće li na to mjesto biti izabran ili doći nasljedstvom. |
Trend pretvaranja monarhija u [[Republika|republike]], koji se činio nezaustavljivim nakon [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] i previranja u [[20. vijek]]u, se u posljednje vrijeme usporio, uglavnom zahvaljujući što u najvećem broju država šef države uglavnom ima simboličku poziciju, pa nije ni tako važno hoće li na to mjesto biti izabran ili doći nasljedstvom. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Država]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Politika]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[af:Monargie]] |
[[af:Monargie]] |
||
Red 114: | Red 113: | ||
[[tl:Monarkiya]] |
[[tl:Monarkiya]] |
||
[[tr:Monarşi]] |
[[tr:Monarşi]] |
||
[[tt:Монархия]] |
|||
[[uk:Монархія]] |
[[uk:Монархія]] |
||
[[uz:Monarxiya]] |
[[uz:Monarxiya]] |
Verzija na datum 13 april 2011 u 14:03
Monarhija je državno uređenje u kome je državni poglavar, odnosno monarh na svoju funkciju dolazi po nasljednom pravu, a rjeđe i izborom među nasljednim pravom ograničenim kandidatima (članovi vladajuće porodice ili najjači plemići u državi).
Danas se najčešće razlikuju se tri vrste monarhije:
- apsolutna monarhija, u kojoj monarh u svojim rukama drži neograničenu vlast
- ustavna monarhija, u kojoj je vlast monarha ograničena odredbama ustava
- parlamentarna monarhija, u kojoj monarh ima ima samo dio vlasti, najčešće izvršnu, dok je zakonodavna vlast u rukama parlamenta.
Većina država u današnjem svijetu su republike, a preostali broj monarhija su parlamentarne monarhije.
Trend pretvaranja monarhija u republike, koji se činio nezaustavljivim nakon francuske revolucije i previranja u 20. vijeku, se u posljednje vrijeme usporio, uglavnom zahvaljujući što u najvećem broju država šef države uglavnom ima simboličku poziciju, pa nije ni tako važno hoće li na to mjesto biti izabran ili doći nasljedstvom.