Pennsylvania – razlika između verzija
Nova stranica: {{Држава САД | Name = Пенсилванија | Fullname = Држава Пенсилванија | Застава = Flag_of_Pennsylvania.svg | Грб = Seal of Pennsylv... |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{ |
{{Država SAD | |
||
Name = |
Name = Pensilvanija | |
||
Fullname = |
Fullname = Država Pensilvanija | |
||
Zastava = Flag_of_Pennsylvania.svg | |
|||
Grb = Seal of Pennsylvania.svg | |
|||
Map = Map_of_USA_PA.svg | |
Map = Map_of_USA_PA.svg | |
||
Nadimak = Keystone State, Quaker State, Coal State, Oil State | |
|||
Glavni grad = [[Harisburg]] | |
|||
Najveći grad = [[Filadelfija]] | |
|||
Највећи град = [[Филаделфија]] | |
|||
Guverner = [[Edvard Rendel]] | |
|||
Službeni jezik = nema | |
|||
Службени језик = нема | |
|||
Površina = 119.283 | |
|||
Kopnena površina = 116.074 | |
|||
Vodena površina = 3.208 | |
|||
Popis = [[2008]]. | |
|||
Broj stanovnika = 12.448.279 | |
|||
Gustina naseljenosti = 105,80 | |
|||
Poredak = 2. | |
|||
Datum = [[12. decembar]] [[1787]]. | |
|||
Vremenska zona = Eastern: UTC-5/-4 | |
|||
Geografska širina = 39°43′N — 42°16′N | |
|||
Geografska dužina = 74°41′W — 80°31′W | |
|||
Širina = 455 | |
|||
Dužina = 255 | |
|||
Najviša visina = 979 | |
|||
Najniža visina = 0 | |
|||
Poštanska skraćenica = PA | |
|||
ISO |
ISO kod = US-PA | |
||
stranica = www.state.pa.us |
|||
}} |
}} |
||
''' |
'''Pensilvanija''' ({{jez-eng|Pennsylvania}}) je država članica [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Glavni grad je [[Harisburg]], a najveći grad je [[Filadelfija]]. Po podacima iz 2008. Pensilvanija je imala 12.448.279 stanovnika. |
||
==Istorija== |
|||
==Историја== |
|||
Prije nego što su se Evropljani doselili u ove prostore, u njima su živjeli pripadnici domaćih plemena [[Indijanci|Indijanaca]]: [[Delaver|Delaveri]], [[Irokezi|Irokez]], [[Saskvehanoci|Saskvehanok]], [[Šoni]], [[Iri (indijansko pleme)|Iri]] i drugi.<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/pennsylvania/ Indijanska plemena Pensilvanije]</ref> |
|||
Godine 1681, Čarls II od Engleske dodijelio je ove prostore [[Vilijam Pen|Vilijamu Penu]],<ref>[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/states/pa01.htm Dodjela provincije Pensilvanije]</ref> u zamjenu za 20.000 funti (srazmjerno oko 30 miliona američkih dolara 2007)<ref>http://www.measuringworth.com/ Procjena vrijednosti</ref>) koje je dugovao njegovom ocu, admiralu [[Vilijam Pen (admiral)|Vilijamu Penu]]. To je bila jedna od najvećih dodjela zemlje pojedincu u istoriji.<ref name=quapoly>[http://www.pym.org/exhibit/p078.html Protestanti i politički procesi]</ref> Prostori su nazvani imenom Pensilvanija, što je značilo „Penove šume“, u čast admirala Vilijama Pena. Vilijam Pen je htio da se prostor nazove samo Silvanija, pošto se bojao da će ljudi pomisliti da ga je nazvao po sebi, ali tadašnji kralj Engleske Čarls nije dozvolio promjenu imena. |
|||
Pen je osnovao vladu sa dvjema inovacijama, koje su se docnije često koristile u zemljama „Novog svijeta“: osnovao je okružnu komisiju i zagarantovao pravo vjeroispovijesti.<ref name=quapoly /> |
|||
Пен је основао владу са двјема иновацијама, које су се доцније често користиле у земљама „Новог свијета“: основао је окружну комисију и загарантовао право вјероисповијести.<ref name=quapoly /> |
|||
Budući da nije imala ni zlata ni srebra, Pensilvanija je, iako kolonija, štampala sopstvenu papirnu valutu u periodu od 1730. do 1764. kada je stupio na snagu Zakon o valuti. Taj papirni novac je bio poznat kao {{jez-eng|Colonial Scrip}} (doslovno „kolonijalni papirić“). |
|||
Будући да није имала ни злата ни сребра, Пенсилванија је, иако колонија, штампала сопствену папирну валуту у периоду од 1730. до 1764. када је ступио на снагу Закон о валути. Тај папирни новац је био познат као {{јез-енг|Colonial Scrip}} (дословно „колонијални папирић“). |
|||
Na [[Prvi nacionalni kongres (SAD)|Prvom nacionalnom kongresu]] 1774. 12 kolonija je poslalo svoje predstavnike.<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/collections/continental/timeline1e.html Hronologija biblioteke Kongresa od 1773. do 1774.]</ref> Prvi kontinentalni kongres se sastao u Filadelfiji, gdje je i potpisana Deklaracija o nezavisnosti SAD.<ref>[http://www.loc.gov/rr/program/bib/ourdocs/DeclarInd.html Biblioteka kongresa: Primarni dokumenti - Deklaracija nezavisnosti]</ref> Međutim, kada su britanske snage napale i zauzele grad, Kontinentalni kongres se povukao ka zapadu, u [[Lankaster]], u Pensilvaniji, gdje se ponovo sastao u subotu, 27. septembra 1777. a potom u [[Jork (Pensilvanija)|Jork]]. Tu je napisan ugovor o konfederaciji, kojim su 13 nezavisnih kolonija postale nova nacija. Kasnije je napisan i novi [[ustav SAD]], i za to je ponovo izabrana Filadelfija.<ref>[http://www.senate.gov/reference/reference_item/Nine_Capitals_of_the_United_States.htm Devet glavnih gradova SAD]</ref> |
|||
Pensilvanija je bila druga država koja je ratifikovala američki ustav, 12. decembra 1787,<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/today/dec12.html Pensilvanija ratifikovala ustav 1787.]</ref> pet dana nakon [[Delaver]]. |
|||
==Demografija== |
|||
==Демографија== |
|||
{| class="wikitable" style="text-align:right" |
{| class="wikitable" style="text-align:right" |
||
! colspan="6" | |
! colspan="6" | Demografija Pensilvanije<small>[http://www.census.gov/popest/states/asrh/tables/SC-EST2005-03-42.csv]</small> |
||
|- |
|- |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | Boja |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | Bijelci |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | Crnci |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | IE* |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | Azijati |
||
! scope="col" | |
! scope="col" | HP* |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 ( |
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (ukupan broj) |
||
| 87,60% |
| 87,60% |
||
| 10,71% |
| 10,71% |
||
Red 62: | Red 62: | ||
| 0,07% |
| 0,07% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 ( |
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (samo latino-amerikanci) |
||
| 2,74% |
| 2,74% |
||
| 0,44% |
| 0,44% |
||
Red 69: | Red 69: | ||
| 0,02% |
| 0,02% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 ( |
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (ukupan broj) |
||
| 86,83% |
| 86,83% |
||
| 11,20% |
| 11,20% |
||
Red 76: | Red 76: | ||
| 0,09% |
| 0,09% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 ( |
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (samo latino-amerikanci) |
||
| 3,52% |
| 3,52% |
||
| 0,53% |
| 0,53% |
||
Red 83: | Red 83: | ||
| 0,02% |
| 0,02% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | |
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (ukupan broj) |
||
| 0,32% |
| 0,32% |
||
| 5,83% |
| 5,83% |
||
Red 90: | Red 90: | ||
| 18,99% |
| 18,99% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | |
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (bez latino-amerikanaca) |
||
| -0,64% |
| -0,64% |
||
| 5,21% |
| 5,21% |
||
Red 97: | Red 97: | ||
| 14,13% |
| 14,13% |
||
|- |
|- |
||
! scope="row" style="text-align: left;" | |
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (samo latino-amerikanci) |
||
| 29,86% |
| 29,86% |
||
| 20,24% |
| 20,24% |
||
Red 104: | Red 104: | ||
| 35,44% |
| 35,44% |
||
|- |
|- |
||
| colspan="6" style="text-align: center; font-size: 80%; line-height: 95%;" | * |
| colspan="6" style="text-align: center; font-size: 80%; line-height: 95%;" | * IE označava Indijance i Eskime, a HP označava Havajčane i potomke domorodaca ostrva Pacifika |
||
|} |
|} |
||
==Galerija== |
|||
==Галерија== |
|||
<center><gallery> |
<center><gallery> |
||
Image:AllentownPA Skyline.jpg|[[Alentaun]] |
|||
Image:Cathedral_of_the_Blessed_Sacrament.jpg|[[Altuna]] |
|||
[[ |
[[Image:Breezewood, Pennsylvania.jpg|[[Brizvud]] |
||
Image:Kennedy_Square.jpg|[[Njukasl (Pensilvanija)|Njukasl]] |
|||
Image:Philadelphia_skyline.JPG|[[Filadelfija]] |
|||
Image:Reading, Pennsylvani skyline.jpg|[[Riding]] |
|||
Image:Warren Pennsylvania.jpg|[[Voren]] |
|||
Image:Wellsboro Diner exterior.jpg|[[Velsboro]] |
|||
Image:Market_Street,_York_PA.jpg_|[[Jork (Pensilvanija)|Jork]] |
|||
</gallery></center> |
</gallery></center> |
||
==Reference== |
|||
==Референце== |
|||
{{ |
{{izvori}} |
||
==Vanjski linkovi== |
|||
==Спољашње везе== |
|||
* [http://www.pa.gov/ |
* [http://www.pa.gov/ Zvanični sajt državne vlade] |
||
* [http://www.visitpa.com/ |
* [http://www.visitpa.com/ Zvanični turistički sajt] |
||
* [http://www.pawilds.com/ |
* [http://www.pawilds.com/ Divljina Pensilvanije] |
||
{{ |
{{klica-SAD}} |
||
{{ |
{{SAD}} |
||
{{ |
{{Portal SAD}} |
||
{{commonscat|Pennsylvania}} |
{{commonscat|Pennsylvania}} |
||
[[Category:Države i teritorije SAD]] |
|||
[[Категорија:Државе и територије САД]] |
|||
[[af:Pennsilvanië]] |
[[af:Pennsilvanië]] |
Verzija na datum 22 august 2010 u 12:11
| |||
Nadimak: Keystone State, Quaker State, Coal State, Oil State | |||
Glavni grad | Harisburg | ||
Najveći grad | Filadelfija | ||
Guverner | Edvard Rendel | ||
Službeni jezik | nema | ||
Površina | 119.283 km² | ||
- Kopno | 116.074 km² | ||
- Voda | 3.208 km² | ||
Stanovništvo (2008.) | |||
- Broj | 12.448.279 | ||
- Gustoća | {{{Gustoća naseljenosti}}}/km² | ||
Proglašenje saveznom državom SAD-a | |||
- Datum | 12. decembar 1787. | ||
- Poredak | 2. | ||
Vremenska zona | Eastern: UTC-5/-4 | ||
Zemljopisna širina | {{{Zemljopisna širina}}} | ||
Zemljopisna dužina | {{{Zemljopisna dužina}}} | ||
Širina | 455 km | ||
Dužina | 255 km | ||
Visina | |||
- Najviša | 979 m | ||
- Najniža | 0 m | ||
Kratice | |||
- Poštanska | {{{Poštanska kratica}}} | ||
- ISO 3166-2 | US-PA | ||
Internet stranica | {{{Website}}} |
Pensilvanija (engl. Pennsylvania) je država članica Sjedinjenih Američkih Država. Glavni grad je Harisburg, a najveći grad je Filadelfija. Po podacima iz 2008. Pensilvanija je imala 12.448.279 stanovnika.
Istorija
Prije nego što su se Evropljani doselili u ove prostore, u njima su živjeli pripadnici domaćih plemena Indijanaca: Delaveri, Irokez, Saskvehanok, Šoni, Iri i drugi.[1]
Godine 1681, Čarls II od Engleske dodijelio je ove prostore Vilijamu Penu,[2] u zamjenu za 20.000 funti (srazmjerno oko 30 miliona američkih dolara 2007)[3]) koje je dugovao njegovom ocu, admiralu Vilijamu Penu. To je bila jedna od najvećih dodjela zemlje pojedincu u istoriji.[4] Prostori su nazvani imenom Pensilvanija, što je značilo „Penove šume“, u čast admirala Vilijama Pena. Vilijam Pen je htio da se prostor nazove samo Silvanija, pošto se bojao da će ljudi pomisliti da ga je nazvao po sebi, ali tadašnji kralj Engleske Čarls nije dozvolio promjenu imena.
Pen je osnovao vladu sa dvjema inovacijama, koje su se docnije često koristile u zemljama „Novog svijeta“: osnovao je okružnu komisiju i zagarantovao pravo vjeroispovijesti.[4]
Budući da nije imala ni zlata ni srebra, Pensilvanija je, iako kolonija, štampala sopstvenu papirnu valutu u periodu od 1730. do 1764. kada je stupio na snagu Zakon o valuti. Taj papirni novac je bio poznat kao engl. Colonial Scrip (doslovno „kolonijalni papirić“).
Na Prvom nacionalnom kongresu 1774. 12 kolonija je poslalo svoje predstavnike.[5] Prvi kontinentalni kongres se sastao u Filadelfiji, gdje je i potpisana Deklaracija o nezavisnosti SAD.[6] Međutim, kada su britanske snage napale i zauzele grad, Kontinentalni kongres se povukao ka zapadu, u Lankaster, u Pensilvaniji, gdje se ponovo sastao u subotu, 27. septembra 1777. a potom u Jork. Tu je napisan ugovor o konfederaciji, kojim su 13 nezavisnih kolonija postale nova nacija. Kasnije je napisan i novi ustav SAD, i za to je ponovo izabrana Filadelfija.[7]
Pensilvanija je bila druga država koja je ratifikovala američki ustav, 12. decembra 1787,[8] pet dana nakon Delaver.
Demografija
Demografija Pensilvanije[1] | |||||
---|---|---|---|---|---|
Boja | Bijelci | Crnci | IE* | Azijati | HP* |
2000 (ukupan broj) | 87,60% | 10,71% | 0,43% | 2,04% | 0,07% |
2000 (samo latino-amerikanci) | 2,74% | 0,44% | 0,06% | 0,03% | 0,02% |
2005 (ukupan broj) | 86,83% | 11,20% | 0,45% | 2,46% | 0,09% |
2005 (samo latino-amerikanci) | 3,52% | 0,53% | 0,07% | 0,05% | 0,02% |
Rast 2000–05 (ukupan broj) | 0,32% | 5,83% | 5,64% | 22,23% | 18,99% |
Rast 2000–05 (bez latino-amerikanaca) | -0,64% | 5,21% | 2,77% | 21,86% | 14,13% |
Rast 2000–05 (samo latino-amerikanci) | 29,86% | 20,24% | 23,61% | 45,64% | 35,44% |
* IE označava Indijance i Eskime, a HP označava Havajčane i potomke domorodaca ostrva Pacifika |
Galerija
Reference
- ↑ Indijanska plemena Pensilvanije
- ↑ Dodjela provincije Pensilvanije
- ↑ http://www.measuringworth.com/ Procjena vrijednosti
- ↑ 4,0 4,1 Protestanti i politički procesi
- ↑ Hronologija biblioteke Kongresa od 1773. do 1774.
- ↑ Biblioteka kongresa: Primarni dokumenti - Deklaracija nezavisnosti
- ↑ Devet glavnih gradova SAD
- ↑ Pensilvanija ratifikovala ustav 1787.