Pennsylvania – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Држава САД | Name = Пенсилванија | Fullname = Држава Пенсилванија | Застава = Flag_of_Pennsylvania.svg | Грб = Seal of Pennsylv...
 
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Држава САД |
{{Država SAD |
Name = Пенсилванија |
Name = Pensilvanija |
Fullname = Држава Пенсилванија |
Fullname = Država Pensilvanija |
Застава = Flag_of_Pennsylvania.svg |
Zastava = Flag_of_Pennsylvania.svg |
Грб = Seal of Pennsylvania.svg |
Grb = Seal of Pennsylvania.svg |
Map = Map_of_USA_PA.svg |
Map = Map_of_USA_PA.svg |
Надимак = Keystone State, Quaker State, Coal State, Oil State |
Nadimak = Keystone State, Quaker State, Coal State, Oil State |
Главни град = [[Харисбург]] |
Glavni grad = [[Harisburg]] |
Najveći grad = [[Filadelfija]] |
Највећи град = [[Филаделфија]] |
Гувернер = [[Едвард Рендел]] |
Guverner = [[Edvard Rendel]] |
Službeni jezik = nema |
Службени језик = нема |
Површина = 119.283 |
Površina = 119.283 |
Копнена површина = 116.074 |
Kopnena površina = 116.074 |
Водена површина = 3.208 |
Vodena površina = 3.208 |
Попис = [[2008]]. |
Popis = [[2008]]. |
Број становника = 12.448.279 |
Broj stanovnika = 12.448.279 |
Густина насељености = 105,80 |
Gustina naseljenosti = 105,80 |
Поредак = 2. |
Poredak = 2. |
Датум = [[12. децембар]] [[1787]]. |
Datum = [[12. decembar]] [[1787]]. |
Временска зона = Eastern: UTC-5/-4 |
Vremenska zona = Eastern: UTC-5/-4 |
Географска ширина = 39°43′N — 42°16′N |
Geografska širina = 39°43′N — 42°16′N |
Географска дужина = 74°41′W — 80°31′W |
Geografska dužina = 74°41′W — 80°31′W |
Ширина = 455 |
Širina = 455 |
Дужина = 255 |
Dužina = 255 |
Највиша висина = 979 |
Najviša visina = 979 |
Најнижа висина = 0 |
Najniža visina = 0 |
Поштанска скраћеница = PA |
Poštanska skraćenica = PA |
ISO код = US-PA |
ISO kod = US-PA |
страница = www.state.pa.us
stranica = www.state.pa.us
}}
}}
'''Пенсилванија''' ({{јез-енг|Pennsylvania}}) је држава чланица [[САД|Сједињених Америчких Држава]]. Главни град је [[Харисбург]], а највећи град је [[Филаделфија]]. По подацима из 2008. Пенсилванија је имала 12.448.279 становника.
'''Pensilvanija''' ({{jez-eng|Pennsylvania}}) je država članica [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Glavni grad je [[Harisburg]], a najveći grad je [[Filadelfija]]. Po podacima iz 2008. Pensilvanija je imala 12.448.279 stanovnika.


==Istorija==
==Историја==
Прије него што су се Европљани доселили у ове просторе, у њима су живјели припадници домаћих племена [[Индијанци|Индијанаца]]: [[Делавер|Делавери]], [[Ирокези|Ирокез]], [[Сасквеханоци|Сасквеханок]], [[Шони]], [[Ири (индијанско племе)|Ири]] и други.<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/pennsylvania/ Индијанска племена Пенсилваније]</ref>
Prije nego što su se Evropljani doselili u ove prostore, u njima su živjeli pripadnici domaćih plemena [[Indijanci|Indijanaca]]: [[Delaver|Delaveri]], [[Irokezi|Irokez]], [[Saskvehanoci|Saskvehanok]], [[Šoni]], [[Iri (indijansko pleme)|Iri]] i drugi.<ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/pennsylvania/ Indijanska plemena Pensilvanije]</ref>


Године 1681, Чарлс II од Енглеске додијелио је ове просторе [[Вилијам Пен|Вилијаму Пену]],<ref>[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/states/pa01.htm Додјела провинције Пенсилваније]</ref> у замјену за 20.000 фунти (сразмјерно око 30 милиона америчких долара 2007)<ref>http://www.measuringworth.com/ Процјена вриједности</ref>) које је дуговао његовом оцу, адмиралу [[Вилијам Пен (адмирал)|Вилијаму Пену]]. То је била једна од највећих додјела земље појединцу у историји.<ref name=quapoly>[http://www.pym.org/exhibit/p078.html Протестанти и политички процеси]</ref> Простори су названи именом Пенсилванија, што је значило „Пенове шуме“, у част адмирала Вилијама Пена. Вилијам Пен је хтио да се простор назове само Силванија, пошто се бојао да ће људи помислити да га је назвао по себи, али тадашњи краљ Енглеске Чарлс није дозволио промјену имена.
Godine 1681, Čarls II od Engleske dodijelio je ove prostore [[Vilijam Pen|Vilijamu Penu]],<ref>[http://www.yale.edu/lawweb/avalon/states/pa01.htm Dodjela provincije Pensilvanije]</ref> u zamjenu za 20.000 funti (srazmjerno oko 30 miliona američkih dolara 2007)<ref>http://www.measuringworth.com/ Procjena vrijednosti</ref>) koje je dugovao njegovom ocu, admiralu [[Vilijam Pen (admiral)|Vilijamu Penu]]. To je bila jedna od najvećih dodjela zemlje pojedincu u istoriji.<ref name=quapoly>[http://www.pym.org/exhibit/p078.html Protestanti i politički procesi]</ref> Prostori su nazvani imenom Pensilvanija, što je značilo „Penove šume“, u čast admirala Vilijama Pena. Vilijam Pen je htio da se prostor nazove samo Silvanija, pošto se bojao da će ljudi pomisliti da ga je nazvao po sebi, ali tadašnji kralj Engleske Čarls nije dozvolio promjenu imena.


Pen je osnovao vladu sa dvjema inovacijama, koje su se docnije često koristile u zemljama „Novog svijeta“: osnovao je okružnu komisiju i zagarantovao pravo vjeroispovijesti.<ref name=quapoly />
Пен је основао владу са двјема иновацијама, које су се доцније често користиле у земљама „Новог свијета“: основао је окружну комисију и загарантовао право вјероисповијести.<ref name=quapoly />


Budući da nije imala ni zlata ni srebra, Pensilvanija je, iako kolonija, štampala sopstvenu papirnu valutu u periodu od 1730. do 1764. kada je stupio na snagu Zakon o valuti. Taj papirni novac je bio poznat kao {{jez-eng|Colonial Scrip}} (doslovno „kolonijalni papirić“).
Будући да није имала ни злата ни сребра, Пенсилванија је, иако колонија, штампала сопствену папирну валуту у периоду од 1730. до 1764. када је ступио на снагу Закон о валути. Тај папирни новац је био познат као {{јез-енг|Colonial Scrip}} (дословно „колонијални папирић“).


На [[Први национални конгрес (САД)|Првом националном конгресу]] 1774. 12 колонија је послало своје представнике.<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/collections/continental/timeline1e.html Хронологија библиотеке Конгреса од 1773. до 1774.]</ref> Први континентални конгрес се састао у Филаделфији, гдје је и потписана Декларација о независности САД.<ref>[http://www.loc.gov/rr/program/bib/ourdocs/DeclarInd.html Библиотека конгреса: Примарни документи - Декларација независности]</ref> Међутим, када су британске снаге напале и заузеле град, Континентални конгрес се повукао ка западу, у [[Ланкастер]], у Пенсилванији, гдје се поново састао у суботу, 27. септембра 1777. а потом у [[Јорк (Пенсилванија)|Јорк]]. Ту је написан уговор о конфедерацији, којим су 13 независних колонија постале нова нација. Касније је написан и нови [[устав САД]], и за то је поново изабрана Филаделфија.<ref>[http://www.senate.gov/reference/reference_item/Nine_Capitals_of_the_United_States.htm Девет главних градова САД]</ref>
Na [[Prvi nacionalni kongres (SAD)|Prvom nacionalnom kongresu]] 1774. 12 kolonija je poslalo svoje predstavnike.<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/collections/continental/timeline1e.html Hronologija biblioteke Kongresa od 1773. do 1774.]</ref> Prvi kontinentalni kongres se sastao u Filadelfiji, gdje je i potpisana Deklaracija o nezavisnosti SAD.<ref>[http://www.loc.gov/rr/program/bib/ourdocs/DeclarInd.html Biblioteka kongresa: Primarni dokumenti - Deklaracija nezavisnosti]</ref> Međutim, kada su britanske snage napale i zauzele grad, Kontinentalni kongres se povukao ka zapadu, u [[Lankaster]], u Pensilvaniji, gdje se ponovo sastao u subotu, 27. septembra 1777. a potom u [[Jork (Pensilvanija)|Jork]]. Tu je napisan ugovor o konfederaciji, kojim su 13 nezavisnih kolonija postale nova nacija. Kasnije je napisan i novi [[ustav SAD]], i za to je ponovo izabrana Filadelfija.<ref>[http://www.senate.gov/reference/reference_item/Nine_Capitals_of_the_United_States.htm Devet glavnih gradova SAD]</ref>


Пенсилванија је била друга држава која је ратификовала амерички устав, 12. децембра 1787,<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/today/dec12.html Пенсилванија ратификовала устав 1787.]</ref> пет дана након [[Делавер]].
Pensilvanija je bila druga država koja je ratifikovala američki ustav, 12. decembra 1787,<ref>[http://memory.loc.gov/ammem/today/dec12.html Pensilvanija ratifikovala ustav 1787.]</ref> pet dana nakon [[Delaver]].


==Demografija==
==Демографија==
{| class="wikitable" style="text-align:right"
{| class="wikitable" style="text-align:right"
! colspan="6" | Демографија Пенсилваније<small>[http://www.census.gov/popest/states/asrh/tables/SC-EST2005-03-42.csv]</small>
! colspan="6" | Demografija Pensilvanije<small>[http://www.census.gov/popest/states/asrh/tables/SC-EST2005-03-42.csv]</small>
|-
|-
! scope="col" | Боја
! scope="col" | Boja
! scope="col" | Бијелци
! scope="col" | Bijelci
! scope="col" | Црнци
! scope="col" | Crnci
! scope="col" | ИЕ*
! scope="col" | IE*
! scope="col" | Азијати
! scope="col" | Azijati
! scope="col" | ХП*
! scope="col" | HP*
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (укупан број)
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (ukupan broj)
| 87,60%
| 87,60%
| 10,71%
| 10,71%
Red 62: Red 62:
| 0,07%
| 0,07%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (само латино-американци)
! scope="row" style="text-align: left;" | 2000 (samo latino-amerikanci)
| 2,74%
| 2,74%
| 0,44%
| 0,44%
Red 69: Red 69:
| 0,02%
| 0,02%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (укупан број)
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (ukupan broj)
| 86,83%
| 86,83%
| 11,20%
| 11,20%
Red 76: Red 76:
| 0,09%
| 0,09%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (само латино-американци)
! scope="row" style="text-align: left;" | 2005 (samo latino-amerikanci)
| 3,52%
| 3,52%
| 0,53%
| 0,53%
Red 83: Red 83:
| 0,02%
| 0,02%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | Раст 2000–05 (укупан број)
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (ukupan broj)
| 0,32%
| 0,32%
| 5,83%
| 5,83%
Red 90: Red 90:
| 18,99%
| 18,99%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | Раст 2000–05 (без латино-американаца)
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (bez latino-amerikanaca)
| -0,64%
| -0,64%
| 5,21%
| 5,21%
Red 97: Red 97:
| 14,13%
| 14,13%
|-
|-
! scope="row" style="text-align: left;" | Раст 2000–05 (само латино-американци)
! scope="row" style="text-align: left;" | Rast 2000–05 (samo latino-amerikanci)
| 29,86%
| 29,86%
| 20,24%
| 20,24%
Red 104: Red 104:
| 35,44%
| 35,44%
|-
|-
| colspan="6" style="text-align: center; font-size: 80%; line-height: 95%;" | * ИЕ означава Индијанце и Ескиме, а ХП означава Хавајчане и потомке домородаца острва Пацифика
| colspan="6" style="text-align: center; font-size: 80%; line-height: 95%;" | * IE označava Indijance i Eskime, a HP označava Havajčane i potomke domorodaca ostrva Pacifika
|}
|}


==Galerija==
==Галерија==
<center><gallery>
<center><gallery>
Слика:AllentownPA Skyline.jpg|[[Алентаун]]
Image:AllentownPA Skyline.jpg|[[Alentaun]]
Слика:Cathedral_of_the_Blessed_Sacrament.jpg|[[Алтуна]]
Image:Cathedral_of_the_Blessed_Sacrament.jpg|[[Altuna]]
[[Слика:Breezewood, Pennsylvania.jpg|[[Бризвуд]]
[[Image:Breezewood, Pennsylvania.jpg|[[Brizvud]]
Слика:Kennedy_Square.jpg|[[Њукасл (Пенсилванија)|Њукасл]]
Image:Kennedy_Square.jpg|[[Njukasl (Pensilvanija)|Njukasl]]
Слика:Philadelphia_skyline.JPG|[[Филаделфија]]
Image:Philadelphia_skyline.JPG|[[Filadelfija]]
Слика:Reading, Pennsylvani skyline.jpg|[[Ридинг]]
Image:Reading, Pennsylvani skyline.jpg|[[Riding]]
Слика:Warren Pennsylvania.jpg|[[Ворен]]
Image:Warren Pennsylvania.jpg|[[Voren]]
Слика:Wellsboro Diner exterior.jpg|[[Велсборо]]
Image:Wellsboro Diner exterior.jpg|[[Velsboro]]
Слика:Market_Street,_York_PA.jpg_|[[Јорк (Пенсилванија)|Јорк]]
Image:Market_Street,_York_PA.jpg_|[[Jork (Pensilvanija)|Jork]]
</gallery></center>
</gallery></center>


==Reference==
==Референце==
{{извори}}
{{izvori}}


==Vanjski linkovi==
==Спољашње везе==
* [http://www.pa.gov/ Званични сајт државне владе]
* [http://www.pa.gov/ Zvanični sajt državne vlade]
* [http://www.visitpa.com/ Званични туристички сајт]
* [http://www.visitpa.com/ Zvanični turistički sajt]
* [http://www.pawilds.com/ Дивљина Пенсилваније]
* [http://www.pawilds.com/ Divljina Pensilvanije]
{{клица-САД}}
{{klica-SAD}}
{{САД}}
{{SAD}}
{{Портал САД}}
{{Portal SAD}}
{{commonscat|Pennsylvania}}
{{commonscat|Pennsylvania}}


[[Category:Države i teritorije SAD]]
[[Категорија:Државе и територије САД]]



[[af:Pennsilvanië]]
[[af:Pennsilvanië]]

Verzija na datum 22 august 2010 u 12:11

Država Pensilvanija
Zastava savezne države Pensilvanija Grb savezne države Pensilvanija
Nadimak: Keystone State, Quaker State, Coal State, Oil State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Pensilvanija
Glavni grad Harisburg
Najveći grad Filadelfija
Guverner Edvard Rendel
Službeni jezik nema
Površina 119.283 km²
 - Kopno 116.074 km²
 - Voda 3.208 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Broj 12.448.279
 - Gustoća {{{Gustoća naseljenosti}}}/km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 12. decembar 1787.
 - Poredak 2.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina {{{Zemljopisna širina}}}
Zemljopisna dužina {{{Zemljopisna dužina}}}
Širina 455 km
Dužina 255 km
Visina
 - Najviša 979 m
 - Najniža 0 m
Kratice
 - Poštanska {{{Poštanska kratica}}}
 - ISO 3166-2 US-PA
Internet stranica {{{Website}}}

Pensilvanija (engl. Pennsylvania) je država članica Sjedinjenih Američkih Država. Glavni grad je Harisburg, a najveći grad je Filadelfija. Po podacima iz 2008. Pensilvanija je imala 12.448.279 stanovnika.

Istorija

Prije nego što su se Evropljani doselili u ove prostore, u njima su živjeli pripadnici domaćih plemena Indijanaca: Delaveri, Irokez, Saskvehanok, Šoni, Iri i drugi.[1]

Godine 1681, Čarls II od Engleske dodijelio je ove prostore Vilijamu Penu,[2] u zamjenu za 20.000 funti (srazmjerno oko 30 miliona američkih dolara 2007)[3]) koje je dugovao njegovom ocu, admiralu Vilijamu Penu. To je bila jedna od najvećih dodjela zemlje pojedincu u istoriji.[4] Prostori su nazvani imenom Pensilvanija, što je značilo „Penove šume“, u čast admirala Vilijama Pena. Vilijam Pen je htio da se prostor nazove samo Silvanija, pošto se bojao da će ljudi pomisliti da ga je nazvao po sebi, ali tadašnji kralj Engleske Čarls nije dozvolio promjenu imena.

Pen je osnovao vladu sa dvjema inovacijama, koje su se docnije često koristile u zemljama „Novog svijeta“: osnovao je okružnu komisiju i zagarantovao pravo vjeroispovijesti.[4]

Budući da nije imala ni zlata ni srebra, Pensilvanija je, iako kolonija, štampala sopstvenu papirnu valutu u periodu od 1730. do 1764. kada je stupio na snagu Zakon o valuti. Taj papirni novac je bio poznat kao engl. Colonial Scrip (doslovno „kolonijalni papirić“).

Na Prvom nacionalnom kongresu 1774. 12 kolonija je poslalo svoje predstavnike.[5] Prvi kontinentalni kongres se sastao u Filadelfiji, gdje je i potpisana Deklaracija o nezavisnosti SAD.[6] Međutim, kada su britanske snage napale i zauzele grad, Kontinentalni kongres se povukao ka zapadu, u Lankaster, u Pensilvaniji, gdje se ponovo sastao u subotu, 27. septembra 1777. a potom u Jork. Tu je napisan ugovor o konfederaciji, kojim su 13 nezavisnih kolonija postale nova nacija. Kasnije je napisan i novi ustav SAD, i za to je ponovo izabrana Filadelfija.[7]

Pensilvanija je bila druga država koja je ratifikovala američki ustav, 12. decembra 1787,[8] pet dana nakon Delaver.

Demografija

Demografija Pensilvanije[1]
Boja Bijelci Crnci IE* Azijati HP*
2000 (ukupan broj) 87,60% 10,71% 0,43% 2,04% 0,07%
2000 (samo latino-amerikanci) 2,74% 0,44% 0,06% 0,03% 0,02%
2005 (ukupan broj) 86,83% 11,20% 0,45% 2,46% 0,09%
2005 (samo latino-amerikanci) 3,52% 0,53% 0,07% 0,05% 0,02%
Rast 2000–05 (ukupan broj) 0,32% 5,83% 5,64% 22,23% 18,99%
Rast 2000–05 (bez latino-amerikanaca) -0,64% 5,21% 2,77% 21,86% 14,13%
Rast 2000–05 (samo latino-amerikanci) 29,86% 20,24% 23,61% 45,64% 35,44%
* IE označava Indijance i Eskime, a HP označava Havajčane i potomke domorodaca ostrva Pacifika

Galerija

Reference

Vanjski linkovi

Šablon:Portal SAD