Vojislav Kecmanović – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m →‎Literatura: clean up using AWB
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 31: Red 31:


== Literatura ==
== Literatura ==
*''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga peta). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1962. godina.
* ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga peta). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1962. godina.
*''[[Srpski biografski rečnik]]'' (knjiga peta). „Matica srpska“, Novi Sad 2011. godina.
* ''[[Srpski biografski rečnik]]'' (knjiga peta). „Matica srpska“, Novi Sad 2011. godina.


{{Predsednici SR BiH}}
{{Predsednici SR BiH}}

Verzija na datum 25 juni 2014 u 02:17

Vojislav Kecmanović

Vojislav Kecmanović govori na zboru za vreme predizborne kampanje za NOO na oslobođenoj teritoriji Majevice, jula 1943.
{{{tekst_uz_sliku}}}

1881. [[]] 1881.
Čitluk kod Prijedora Čitluk kod PrijedoraAustrougarska
1961. mart 1961.
Sarajevo SarajevoFNR Jugoslavija

1881. 1961. Dr Vojislav Kecmanović — Đedo (18811961), lekar, učesnik Balkanskih ratova i Narodnooslobodilačke borbe i prvi predsednik NR Bosne i Hercegovine.

Biografija

Rođen je 1881. godine u Čitluku kod Prijedora. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, Reljevu i Sremskim Karlovcima. Studirao je medicinu od 1905. do 1911. godine u Pragu gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u Tuzli, odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u Srbiju i učestvovao u njemu kao dobrovoljac.

Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u Banja Luci i Zenici. Od 1918. godine bio je lekar u Bijeljini. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „Filip Višnjić“ i istaknuti kulturni radnik.

Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se juna 1943. godine na oslobođenu teritoriju. Iste godine bio je izabran za člana Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije i za predsednika ZAVNOBiH-a.

Od 26. aprila 1945. do novembra 1946. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine.

Umro je 25. marta 1961. godine u Sarajevu.

Literatura