Čoban – razlika između verzija
rem dupl |
rem dupl+ |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Čoban''' ('''čobanin'''), '''ovčar''', '''pastir''' naziv je [[čovjek]]a čije je [[zanimanje]] da čuva [[stoka|stoku]] ([[ovca|ovce]]). Ovo zanimanje je postojalo još u najranijim čovječijim populacijama, nastalo vjerovatno paralelno sa procesima [[domestifikacija|domestifikacije]] [[životinje|životinja]]. |
'''Čoban''' ('''čobanin'''), '''ovčar''', '''pastir''' naziv je [[čovjek]]a čije je [[zanimanje]] da čuva [[stoka|stoku]] ([[ovca|ovce]]). Ovo zanimanje je postojalo još u najranijim čovječijim populacijama, nastalo vjerovatno paralelno sa procesima [[domestifikacija|domestifikacije]] [[životinje|životinja]]. |
||
Ovčar obično čuva tuđe ovce, jednog vlasnika ili nekoliko njih. Stereotipan prikaz jednog pastira uključuje krznenu šubaru, runo i štap. |
Ovčar obično čuva tuđe ovce, jednog vlasnika ili nekoliko njih. Stereotipan prikaz jednog pastira uključuje krznenu šubaru, runo i štap. Kroz [[historija|historiju]] i [[umjetnost]] čobanin, pastir ili ovčar spominje se u mnogim: [[priča]]ma, [[bajka]]ma i [[pjesma]]ma ili je prikazan na [[slika]]ma ili [[kip]]ovima i drugim umjetničkim djelima.{{Commonscat|Shepherds}} |
||
[[Datoteka:Rumunia 5806.jpg|thumb|right|250px|''Čoban'' na rumunskim planinama (Făgăraş Mountains)]] |
|||
[[Datoteka:Schäferei078.jpg|thumb|right|250px|''Čoban'' u [[Švapska Jura|Švapskoj Juri]] 1980-ih godina]] |
|||
== Zanimljivosti == |
|||
* Kroz [[historija|historiju]] i [[umjetnost]] čobanin, pastir ili ovčar spominje se u mnogim: [[priča]]ma, [[bajka]]ma i [[pjesma]]ma ili je prikazan na [[slika]]ma ili [[kip]]ovima i drugim umjetničkim djelima. |
|||
* U [[Baranja|Baranji]], među stanovništvom koje govori [[hrvatski]] i/ili [[srpski]] ili kad govori hrvatski i/ili srpski (ako mu to nisu maternji jezici), upotrebljava se gotovo isključivo riječ ''čoban'', dok se oblik ''čobanin'' sreće samo u [[lektura|lektorisanim]] tekstovima. Riječ ''pastir'' upotrebljava se više u duhovnom smislu. |
|||
:Slično je i u [[Slavonija|Slavoniji]], odnosno na teritoriji [[Šokci|šokačkih govora]]. U rječniku [[Divanimo po slavonski]] [[Martin Jakšić|Martina Jakšića]] kao [[odrednica]] ([[natuknica]]) nalazi se samo riječ ''čoban'' ("pastir") te oblik ''paster'' ("pastir, stočar"), dok riječi ''ovčar, pastir'' i ''čobanin'' nema. |
|||
{{Commonscat|Shepherds}} |
|||
== Etimologija i druga značenja == |
== Etimologija i druga značenja == |
||
Verzija na datum 12 februar 2021 u 13:30
Čoban (čobanin), ovčar, pastir naziv je čovjeka čije je zanimanje da čuva stoku (ovce). Ovo zanimanje je postojalo još u najranijim čovječijim populacijama, nastalo vjerovatno paralelno sa procesima domestifikacije životinja.
Ovčar obično čuva tuđe ovce, jednog vlasnika ili nekoliko njih. Stereotipan prikaz jednog pastira uključuje krznenu šubaru, runo i štap. Kroz historiju i umjetnost čobanin, pastir ili ovčar spominje se u mnogim: pričama, bajkama i pjesmama ili je prikazan na slikama ili kipovima i drugim umjetničkim djelima.
Etimologija i druga značenja
Čoban (tur. çoban < perz. šuban, šoban, drugi dio -ban znači stražar), turcizam koji ima više srodnih značenja:
- 1. onaj koji čuva stoku na paši; ovčar, pastir, čobanin;
- 2. onaj koji napasa stoku na nomadski način;
- 3. pejor. onaj koji se ne zna ponašati; neuglađen, sirov čovjek; seljačina, seljo, geak.
U Baranji i Slavoniji
U Baranji se riječ čoban upotrebljava u prvom značenju i u tom obliku, dok se oblik čobanin ne upotrebljava. Čoban je naziv samo za onoga koji čuva ovce, dok se čuvar goveda naziva čordaš, a čuvar svinja svinjar.
Slično je i u Slavoniji, odnosno na teritoriji šokačkih govora. U rječniku Divanimo po slavonski Martina Jakšića kao odrednica (natuknica) nalazi se samo riječ čoban ("pastir") te oblik paster ("pastir, stočar"), dok riječi ovčar, pastir i čobanin nema.
Izvori
- "Hrvatski enciklopedijski rječnik", Zagreb, 2004/2005.
- Bratoljub Klaić: "Rječnik stranih riječi", Zagreb, 1978.
- "Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika" (6 S-Š), Novi Sad, 1976.
- "Leksik prezimena SR Hrvatske", Zagreb, 1976.
[[Kategorija:Poljoprivreda]