Bartolomeo Colleoni – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Biografija ijekavica
{{Biografija ijekavica
| ime = Bartolomeo Colleoni
| ime = Bartolomeo Colleoni
| slika = Bartolomeo Colleoni head.jpg
| slika = Bartolomeo Colleoni head.jpg
| opis_slike= Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji
| opis_slike = Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji
| puno_ime =
| puno_ime =
| datum_rođenja = između [[1395]]. - [[1400]].
| datum_rođenja = između [[1395]]. i [[1400]].
| mjesto_rođenja = selo Solza pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]]
| mjesto_rođenja = [[Solza, Bergamo|Solza]] pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]]
| datum_smrti = [[2. 11.|2. novembar]] [[1475]].
| datum_smrti = [[2. 11.|2. novembar]] [[1475]].
| mjesto_smrti = Dvorac Malpaga (Castello di Malpaga) okolica Bergama
| mjesto_smrti = Dvorac Malpaga (Castello di Malpaga) okolica Bergama
}}
}}
'''Bartolomeo Colleoni''' (selo Solza pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]], [[1395]]. / [[1400]]. - Dvorac Malpaga, okolica Bergama [[2. 11.|2. novembar]] [[1475]]) bio je poznati [[Italijani|talijanski]] [[kondotjer]].
'''Bartolomeo Colleoni''' ([[Solza, Bergamo|Solza]] pored [[Bergamo|Bergama]], [[Lombardija]], [[1395]]/[[1400]]. – dvorac Malpaga, okolica Bergama, [[2. 11.|2. novembar]] [[1475]]) bio je poznati [[Italijani|talijanski]] [[kondotjer]].


== Biografija ==
== Biografija ==
Colleoni je rođen u selu Solza, u okolici [[Bergamo|Bergama]] ([[Lombardija]]), u Bergamu si je za života izgradio veličanstvenu grobnicu - ''Cappellu Colleoni'', na zemlji koju je zaplijenio - nakon što ga je odbila lokalna [[bratovština]] (''Consiglio della Misericordia''). On je bio iz plemićke obitelji, koju su Viscontiji protjerali sa ostalim [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfima]]. Bartolomeov otac Paolo zaplijenio je dvorac Trezzo na prevaru, i uspio ga silom držati sve dok ga nisu ubili rođaci, vjerojatno po nalogu [[Milansko Vojvodstvo|milanskog]] vojvode [[Filippo Maria Visconti|Filippa Maria Viscontija]].
Colleoni je rođen u selu [[Solza, Bergamo|Solzi]] u okolici [[Bergamo|Bergama]] ([[Lombardija]]). U Bergamu si je za života izgradio veličanstvenu grobnicu ''Cappellu Colleoni'', na zemlji koju je zaplijenio nakon što ga je odbila lokalna [[bratovština]] (''Consiglio della Misericordia''). Colleoni je bio iz plemićke obitelji, koju su Viscontiji protjerali s ostalim [[Gvelfi i Gibelini|gvelfima]]. Bartolomeov otac Paolo zaplijenio je dvorac Trezzo na prevaru i uspio ga silom držati sve dok ga nisu ubili rođaci, vjerojatno po nalogu [[Milansko Vojvodstvo|milanskog]] vojvode [[Filippo Maria Visconti|Filippa Marija Viscontija]].
[[Datoteka:Bartolomeo Colleoni by Andrea del Verrocchio.jpg|thumb|left|220px|Poznati konjački spomenik Bartolomeo Colleonija od [[Andrea del Verrocchio|Verrocchija]] u [[Venecija|Veneciji]]]]
[[Datoteka:Bartolomeo Colleoni by Andrea del Verrocchio.jpg|mini|lijevo|220px|Poznati konjački spomenik Bartolomeo Colleonija od [[Andrea del Verrocchio|Verrocchija]] u [[Venecija|Veneciji]]]]
Bartolomeo Colleoni ušao je u vojničku službu sa 14/15 godina kod Filippa d'Arcella, novog vladara [[Piacenza|Piacenze]]. Od [[1424]] je bio u jedinici kondotjera Jacopa Caldora, sa Caldorom je ušao u najamničku službu kod [[Napulj|napuljske]] kraljice [[Ivana II, kraljica Napulja|Ivane II]] za nju se borio u ''Bitci kod Aquile'' [[1424]], protiv kondotjera Braccia da Montonea, kojeg su pobjedili i ubili. Istakao se u opsadi [[Bologna|Bologne]] [[1425]], kao borac Caldore, kojeg je angažirao [[papa]].
Bartolomeo Colleoni ušao je u vojničku službu sa 14/15 godina kod Filippa d'Arcella, novog vladara [[Piacenza|Piacenze]]. Od [[1424]]. je bio u jedinici kondotjera Jacopa Caldora s kojim je ušao u najamničku službu kod [[Napulj|napuljske]] kraljice [[Ivana II, kraljica Napulja|Ivane II]] i za nju se [[1424]]. borio u bitci kod Aquile, protiv kondotjera Braccia da Montonea kojeg su pobjedili i ubili. Istakao se [[1425]]. u opsadi [[Bologna|Bologne]] kao borac Caldore, kojeg je angažirao [[papa]].


Od [[1431]] je u jedinici kondotjera [[Francesco Bussone|Carmagnola]] kojeg je angažirala [[Mletačka Republika]]<ref>Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6, str. 136.</ref> Sa Carmagnolom je sudjelovao u neuspjelom napadu na [[Cremona|Cremonu]] u oktobru [[1431]]. Nakon tog počeo je pad Carmagnole, kojeg je mletački senat iduće godine osudio na smrt i javno pogubio u Veneciji ([[1432]]), Colleoni je nakon tog stupio u izravnu službu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], to je bila kruna njegovog kondotjerskog života i vrhunac njegove karijere. Iako je kondotjer [[Gianfrancesco Gonzaga]] nominalno bio vrhovni komandant, Colleoni je zapravo bio pravi vođa vojske. On je uspio ponovno zauzeti za Mletačku Republiku mnoge gradove i komune od Milaneza, kada je kondotjer Gonzaga prebjegao neprijateljskim Milanezima, Colleoni je nastavio služiti venecijancima pod novim kondotjerom [[Erasmo da Narni|Erasmom da Narni]] (poznatijim kao Gattamelata) i [[Francesco Sforza]], pobjedivši u bitkama kod [[Brescia|Bresce]], [[Verona|Verone]], te kod [[Lago di Garda|Jezera Garda]].
Od [[1431]]. je u jedinici kondotjera [[Francesco Bussone|Carmagnola]] kojeg je angažirala [[Mletačka Republika]].<ref>Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6, str. 136.</ref> S Carmagnolom je sudjelovao u neuspjelom napadu na [[Cremona|Cremonu]] u oktobru [[1431]]. godine. Nakon tog počeo je pad Carmagnole, kojeg je mletački senat iduće godine osudio na smrt i javno pogubio u Veneciji ([[1432]]). Colleoni je nakon tog stupio u izravnu službu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i to je bila kruna njegovog kondotjerskog života odnosno vrhunac njegove karijere. Iako je kondotjer [[Gianfrancesco Gonzaga]] nominalno bio vrhovni komandant, Colleoni je zapravo bio pravi vođa vojske. Uspio je ponovno za Mletačku Republiku zauzeti mnoge gradove i komune od Milaneza, a kada je kondotjer Gonzaga prebjegao neprijateljskim Milanezima, Colleoni je nastavio služiti Venecijancima pod novim kondotjerima [[Erasmo da Narni|Erasmom da Narnijem]] (poznatijim kao Gattamelata) i [[Francesco Sforza|Francescom Sforzom]], pobjedivši u bitkama kod [[Brescia|Bresce]], [[Verona|Verone]], te kod [[Lago di Garda|Gardskog jezera]].
⚫
[[Datoteka:Bergamo cappella colleoni 06.jpg|mini|desno|220px|Grobnica Bartolomea Colleonija u Bergamu]]
⚫
Kada je [[1441]]. sklopljen mir između [[Milansko Vojvodstvo|Milanskog Vojvodstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], Colleoni je [[1443]]. zajedno sa Sforzom prebjegao Milanezima. Ispočetka je dobro primljen, ali je ubrzo pao u nemilost i sumnje podozrivog Viscontija, te je zatvoren u Monzi, gdje je ostao zatvoren sve do smrti vojvode Viscontija [[1447]]. godine. Vlast u Milanskom Vojvodstvu tad je prigrabio kontotjer Sforza, pod čijim je zapovjedništvom Colleoni bio dobar dio života. Bez obzira, godine [[1448]]. vratio se u Veneciju. Ojađen što ga nisu izabrali za kapetana, otišao je ponovno Sforzi, ali je Mletačka Republika uvidjela da ne može bez njega te mu ponudila veća primanja. Vratio se u Veneciju [[1455]]. i bio imenovan doživotnim kapetanom (capitano generale) republike. Nakon toga je povremeno ratovao za svoj ​​račun, kad je Venecija bila u miru, ali je ostao na raspolaganju Mletačkoj Republici kad god je zaratila, sve do svoje smrti.


⚫
Iako je često mijenjao strane, nije mu pripisana niti jedna izdaja, a isto tako njegove jedinice nisu pljačkale krajeve kroz koja su prolazile, poput ostalih najamničkih vojski. Kad nije ratovao, Colleoni se bavio unapređenjem agrikulture na velikim imanjima koje je dobio od Mletačke Republike, te karitativnim radom. Prije svoje smrti [[1475]]. u dvorcu Malpagi, ostavio je veliku sumu novaca namjenjene Veneciji za rat s [[Otomansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], uz zahtjev da mu republika podigne konjanički spomenik ispred [[Bazilika sv. Marka|Bazilike sv. Marka]]. Spomenik mu je izradio [[Firenca|firentinski]] kipar [[Andrea del Verrocchio|Andreo Verrocchio]], ali kad je umro senat je zaključio kako ne treba dopustiti postavljanje kipova po [[Trg Svetog Marka (Venecija)|trgu sv. Marka]], zbog tog su lukavo zaključili da je najbolje rješenje smjestiti njegov spomenik ispred [[Scuola Grande di San Marco|Scuole Grande di San Marco]]. To je isto bio sv. Marko, ali ne onaj koji je obećan Colleoniju.<ref name=sm>[http://www.veneziasi.it/it/luoghi-interesse/scuola-grande-san-marco.html Scuola Grande di San Marco, sa portala Scopri venezia (pristupljeno 14. 4. 2011.)]</ref>
⚫
Kada je sklopljen mir između [[Milansko Vojvodstvo|Milanskog Vojvodstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke republike]] [[1441]], Colleoni je prebjegao Milanezima, zajedno sa Sforzom [[1443]]. Ispočetka je dobro primljen, ali je ubrzo pao u nemilost i sumnje podozrivog Viscontija, te je zatvoren u [[Monzi, gdje je ostao zatvoren sve do smrti vojvode Viscontija [[1447]]. Vlast u Milanskom Vojvodstvu tad je prigrabio kontotjer Sforza, pod čijim je zapovjedništvom Colleoni bio dobar dio života. I pored toga on se [[1448]] vratio u Veneciju. Ojađen što ga nisu izabrali za kapetana on je otišao ponovno [[Sforza]], ali je Mletačka republika uvidjela da nemože njega, te mu ponudila veća primanja. Vratio se u Veneciju [[1455]] i bio imenovan doživotnim kapetanom (capitano generale) Republike. I nakon toga je povremeno ratovao za svoj ​​račun, kad je Venecija bila u miru, ali je ostao na raspolaganju Mletačkoj republici kad god je zaratila, sve do svoje smrti.


⚫
Za svoju rezidenciju izabrao si je dvorac Malpagu koji je kupio [[1465]]. i obnovio u narednim godinama.
⚫
Iako je često mijenjao strane, njemu nije pripisana niti jedna izdaja, a isto tako njegove jedinice nisu pljačkale krajeve kroz koja su prolazile, poput ostalih najamničkih vojski. Kad nije ratovao Colleoni, se bavio unapređenjem agriikulture na velikim imanjima koje je dobio od Mletačke republike, i karitativnim radom. Prije svoje smrti [[1475]] u Dvorcu Malpaga, ostavio je veliku sumu novaca namjenjene Veneciji za rat sa [[Otomansko Carstvo|Osmanskim carstvom]], uz zahtjev da mu Republika podigne konjanički spomenik ispred [[Bazilika sv. Marka|Bazilike sv. Marka]]. Spomenik mu je izradio [[Firenca|firentinski]] [[cipar|kipar]] [[Andrea del Verrocchio|Andreo Verrocchio]] ali kad je umro Senat je zaključio kako netreba dopustiti postavljanje kipova po [[Trg Svetog Marka (Venecija)|Trgu Svetog Marka]], zbog tog su lukavo zaključili da je najbolje rješenje smjestiti njegov spomenik ispred [[Scuola Grande di San Marco|Scuole Grande di San Marco]]. To je isto bio sv. Marko, ali ne onaj koji je obećan Colleoniju.<ref name=sm>[http://www.veneziasi.it/it/luoghi-interesse/scuola-grande-san-marco.html Scuola Grande di San Marco, sa portala Scopri venezia (pristupljeno 14. 04. 2011.)]</ref>
⚫
[[Datoteka:Bergamo cappella colleoni 06.jpg|thumb|left|220px|Grobnica Bartolomea Colleonija u Bergamu]]

⚫
Za svoju rezidenciju izabrao si je ''Dvorac Malpaga'', koji je kupio [[1465]]. i obnovio u narednim godinama.


== Talijanska krstarica ''Bartolomeo Colleoni'' ==
== Talijanska krstarica ''Bartolomeo Colleoni'' ==
[[Kraljevina Italija|Talijanska]] kraljevska mormarica ''Regia Marina'' izgradila je [[1930]] [[krstarica|krstaricu]] Bartolomeo Colleoni klase ''Condottieri''.
[[Kraljevina Italija|Talijanska]] kraljevska mormarica (''[[Regia Marina]]'') izgradila je [[1930]]. [[krstarica|krstaricu]] Bartolomeo Colleoni klase ''Condottieri''.

⚫
== Izvori ==
⚫
{{izvori}}


== Literatura ==
== Literatura ==
Red 33: Red 35:
* Claudio Rendina: ''I capitani di ventura''. (1994) Rome: Newton Compton {{it icon}}
* Claudio Rendina: ''I capitani di ventura''. (1994) Rome: Newton Compton {{it icon}}
* Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6 {{it icon}}
* Giuliana Crevatin: ''Vita di Bartolomeo Colleoni'', Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6 {{it icon}}
⚫
== Izvori ==
⚫
{{izvori}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
⚫
{{Commonscat|Bartolomeo Colleoni}}
* [http://cronologia.leonardo.it/storia/biografie/colleon.htm COLLEONI BARTOLOMEO - CONDOTTIERO] {{it icon}}
* [http://cronologia.leonardo.it/storia/biografie/colleon.htm COLLEONI BARTOLOMEO - CONDOTTIERO] {{it icon}}

{{Normativna kontrola}}


{{Lifetime|1400|1475|Colleoni, Bartolommeo}}
{{Lifetime|1400|1475|Colleoni, Bartolommeo}}
⚫
[[Kategorija:Italijanski vojskovođe]]

[[Kategorija:Biografije, Mletačka Republika]]
⚫
{{Commonscat|Bartolomeo Colleoni}}
⚫
[[Kategorija:Biografije, Bergamo]]

⚫
[[Kategorija:Srednji vijek]]
⚫
[[Kategorija:Italija]]
[[Kategorija:Rat]]

Verzija na datum 18 april 2020 u 17:14

Bartolomeo Colleoni

Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji
Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji

Informacije
Rođenje između 1395. i 1400.
Solza pored Bergama, Lombardija
Smrt 2. novembar 1475.
Dvorac Malpaga (Castello di Malpaga) okolica Bergama

Bartolomeo Colleoni (Solza pored Bergama, Lombardija, 1395/1400. – dvorac Malpaga, okolica Bergama, 2. novembar 1475) bio je poznati talijanski kondotjer.

Biografija

Colleoni je rođen u selu Solzi u okolici Bergama (Lombardija). U Bergamu si je za života izgradio veličanstvenu grobnicu Cappellu Colleoni, na zemlji koju je zaplijenio nakon što ga je odbila lokalna bratovština (Consiglio della Misericordia). Colleoni je bio iz plemićke obitelji, koju su Viscontiji protjerali s ostalim gvelfima. Bartolomeov otac Paolo zaplijenio je dvorac Trezzo na prevaru i uspio ga silom držati sve dok ga nisu ubili rođaci, vjerojatno po nalogu milanskog vojvode Filippa Marija Viscontija.

Poznati konjački spomenik Bartolomeo Colleonija od Verrocchija u Veneciji

Bartolomeo Colleoni ušao je u vojničku službu sa 14/15 godina kod Filippa d'Arcella, novog vladara Piacenze. Od 1424. je bio u jedinici kondotjera Jacopa Caldora s kojim je ušao u najamničku službu kod napuljske kraljice Ivane II i za nju se 1424. borio u bitci kod Aquile, protiv kondotjera Braccia da Montonea kojeg su pobjedili i ubili. Istakao se 1425. u opsadi Bologne kao borac Caldore, kojeg je angažirao papa.

Od 1431. je u jedinici kondotjera Carmagnola kojeg je angažirala Mletačka Republika.[1] S Carmagnolom je sudjelovao u neuspjelom napadu na Cremonu u oktobru 1431. godine. Nakon tog počeo je pad Carmagnole, kojeg je mletački senat iduće godine osudio na smrt i javno pogubio u Veneciji (1432). Colleoni je nakon tog stupio u izravnu službu Mletačke Republike i to je bila kruna njegovog kondotjerskog života odnosno vrhunac njegove karijere. Iako je kondotjer Gianfrancesco Gonzaga nominalno bio vrhovni komandant, Colleoni je zapravo bio pravi vođa vojske. Uspio je ponovno za Mletačku Republiku zauzeti mnoge gradove i komune od Milaneza, a kada je kondotjer Gonzaga prebjegao neprijateljskim Milanezima, Colleoni je nastavio služiti Venecijancima pod novim kondotjerima Erasmom da Narnijem (poznatijim kao Gattamelata) i Francescom Sforzom, pobjedivši u bitkama kod Bresce, Verone, te kod Gardskog jezera.

Grobnica Bartolomea Colleonija u Bergamu

Kada je 1441. sklopljen mir između Milanskog Vojvodstva i Mletačke Republike, Colleoni je 1443. zajedno sa Sforzom prebjegao Milanezima. Ispočetka je dobro primljen, ali je ubrzo pao u nemilost i sumnje podozrivog Viscontija, te je zatvoren u Monzi, gdje je ostao zatvoren sve do smrti vojvode Viscontija 1447. godine. Vlast u Milanskom Vojvodstvu tad je prigrabio kontotjer Sforza, pod čijim je zapovjedništvom Colleoni bio dobar dio života. Bez obzira, godine 1448. vratio se u Veneciju. Ojađen što ga nisu izabrali za kapetana, otišao je ponovno Sforzi, ali je Mletačka Republika uvidjela da ne može bez njega te mu ponudila veća primanja. Vratio se u Veneciju 1455. i bio imenovan doživotnim kapetanom (capitano generale) republike. Nakon toga je povremeno ratovao za svoj ​​račun, kad je Venecija bila u miru, ali je ostao na raspolaganju Mletačkoj Republici kad god je zaratila, sve do svoje smrti.

Iako je često mijenjao strane, nije mu pripisana niti jedna izdaja, a isto tako njegove jedinice nisu pljačkale krajeve kroz koja su prolazile, poput ostalih najamničkih vojski. Kad nije ratovao, Colleoni se bavio unapređenjem agrikulture na velikim imanjima koje je dobio od Mletačke Republike, te karitativnim radom. Prije svoje smrti 1475. u dvorcu Malpagi, ostavio je veliku sumu novaca namjenjene Veneciji za rat s Osmanskim Carstvom, uz zahtjev da mu republika podigne konjanički spomenik ispred Bazilike sv. Marka. Spomenik mu je izradio firentinski kipar Andreo Verrocchio, ali kad je umro senat je zaključio kako ne treba dopustiti postavljanje kipova po trgu sv. Marka, zbog tog su lukavo zaključili da je najbolje rješenje smjestiti njegov spomenik ispred Scuole Grande di San Marco. To je isto bio sv. Marko, ali ne onaj koji je obećan Colleoniju.[2]

Za svoju rezidenciju izabrao si je dvorac Malpagu koji je kupio 1465. i obnovio u narednim godinama.

Talijanska krstarica Bartolomeo Colleoni

Talijanska kraljevska mormarica (Regia Marina) izgradila je 1930. krstaricu Bartolomeo Colleoni klase Condottieri.

Izvori

  1. ↑ Giuliana Crevatin: Vita di Bartolomeo Colleoni, Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6, str. 136.
  2. ↑ Scuola Grande di San Marco, sa portala Scopri venezia (pristupljeno 14. 4. 2011.)

Literatura

  • Belotti, Bortolo: La vita di Bartolomeo Colleoni. - Bergamo: Ist. ital. d'arti grafiche, 1923 (it)
  • Michael Edward Mallett: Colleoni, Bartolomeo. In: Dizionario Biografico degli Italiani, 27 (it)
  • Claudio Rendina: I capitani di ventura. (1994) Rome: Newton Compton (it)
  • Giuliana Crevatin: Vita di Bartolomeo Colleoni, Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6 (it)

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bartolomeo_Colleoni&oldid=40986971