Gardsko jezero

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Lago di Garda)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gardsko jezero
Lago di Garda
Riva del Garda
Lokacija
KontinentiEvropa
RegijeAlpe
Države Italija
PokrajineVeneto, Lombardija i Trentino-Južni Tirol (Verona, Brescia i Trento)
GradoviBardolino, Brenzone, Castelnuovo del Garda, Desenzano del Garda, Garda, Gardone Riviera, Gargnano, Limone sul Garda, Malcesine, Peschiera del Garda, Salò, Sirmione, Toscolano Maderno
Naseljav. listu
Koordinate45°38′0″N10°40′0″E
Hidrografija
Vrstaglacijalno, protočno
Površina370 km²
Volumen22.5 km³
Aps. visina65 m
Obala158.4 km
Dužina54 km
Širina3–18 km
Dubina346 m
OtociGarda, San Biagio, Olivo, Sogno, Trimelone
Hidrologija
Sliv2350 km²
PritokeAril, Barbarano, Bornìco, Dugale dei Ronchi, Gusa, Maguzzano, Marra, Ponale, San Severo, Sarca, Sermana, Toscolano, Varone
OdljevMincio
Karta
Gardsko jezero na mapi Italije
Gardsko jezero
Gardsko jezero na karti Italije

Gardsko jezero (talijanski: Lago di Garda, zvano i Benaco) je najveće jezero u Italiji[1] i 34. jezero po veličini u Evropi. Leži u podnožju Alpa, na oko pola puta između Venecije i Milana. Jezero ima površinu od 370 km².[1] Teritorij Gardskog jezera i njegove obale podijeljeni su između provincija Verone (jugoistok), Brescie (jugozapad) i Trenta (sjever). Kako je jezero blizu glavne evropske prometnice sjever-jug i prijevoja Brenner, izuzetno je dobro posjećena turistička destinacija, s velikim brojem ekskluzivnih hotela i odmarališta duž njegove obale.

Geografija[uredi | uredi kod]

Sjeverni dio jezera uz Alpe je uži i okružen planinama, od kojih većina pripada masivu Monte Baldo. Gardsko jezero je glacijalnog porijekla, leži u morenskoj dolini koja je vjerojatno nastala pod djelovanjem paleolitskog ledenjaka. Iako su tragovi djelovanja ledenjaka vidljivi i danas, stručnjaci smatraju da je ledenjak bio na mjestu ranije formirane depresije, a erozivne tragove uslijed kretanja napravio je prije 5 - 6 milijuna godina. Gardsko jezero ima brojne otočiće i pet većih, među kojima se najveći zove Isola del Garda. Odmah pored njega prema jugu nalazi se Isola San Biagio, zvana i Isola dei Conigli (dosl. otok zečeva). Oba otoka su pored mjesta San Felice del Benaco, na zapadnoj strani jezera. Ostala tri veća otoka su Isola dell'Olivo, Isola di Sogno i Isola di Trimelone, svi su smješteni na sjeveru, blizu istočne obale. Glavna jezerska pritoka je rijeka Sarca, dok je jedini istjek rijeka Mincio.

Obalna naselja[uredi | uredi kod]

Provincija Trento
od zapada na istok
Provincija Verona
od sjevera na jug
Provincija Brescia
od juga na sjever
  • Riva del Garda
  • Nago-Torbole
  • Sirmione
  • Desenzano del Garda
  • Lonato
  • Padenghe sul Garda
  • Moniga del Garda
  • Manerba del Garda
  • San Felice del Benaco
  • Salò
  • Gardone Riviera
  • Toscolano-Maderno
  • Gargnano
  • Tignale
  • Tremosine
  • Limone sul Garda

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Na južnim obalama jezera leži antički utvrđeni grad Sirmione. Sirmione je već odavnina poznato ladanjsko mjesto s brojnim hotelima, restoranima, barovima i trgovinama. U njemu se danas nalazi turistički kompleks Virgilio & Catullo Spa. Nad Sirmioneom dominira slikovita utvrda iz 13. vijeka. Već je rimski pjesnik Gaj Valerije Katul znao za blagodeti Garde te je imao vilu uz obale jezera.[1] Danas posjetitelji mogu vidjeti ostatke rimskih termi Grotte di Catullo, iako nema nikakvih dokaza da je Katul tu doista imao vilu. Na vrhu poluotoka kod Sirmionea nalazi se poznati sumporni izvor, osobito popularan kod bolesnika dišnih puteva i uha. U neposrednoj blizini Sirmionena nalazi se Gardaland, jedan od najpoznatijih parkova za zabavu u Italiji.

Galerija[uredi | uredi kod]

Pogled iz mjesta Torbole na jezero
Pogled iz mjesta Torbole na jezero

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Lake Garda (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 5. 5. 2012. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]