Sumerski jezik – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
|familija=[[Izolirani jezik]] |
|familija=[[Izolirani jezik]] |
||
|iso2=sux|iso3=sux}} |
|iso2=sux|iso3=sux}} |
||
'''Sumerski jezik''' (''eme-ĝir'', ''eme-gi''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sux sux]) ili jezik drevnog [[Sumer]]a se govorio u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] od najkasnije [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]]. Sumerski je kao svakodnevni govor zamijenjen [[Akadski jezik|akadskim]] oko 2000 godina pne., ali se nastavio koristiti kao sveti, ceremonijalni i naučni jezik u Mezopotamiji sve do oko 1. godine n.e.. Otada pa do [[19. vijek]]a je bio zaboravljen. |
'''Sumerski jezik''' (''eme-ĝir'', ''eme-gi''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=sux sux]), ili jezik drevnog [[Sumer]]a, se govorio u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] od najkasnije [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]]. Sumerski je kao svakodnevni govor zamijenjen [[Akadski jezik|akadskim]] oko 2000 godina pne., ali se nastavio koristiti kao sveti, ceremonijalni i naučni jezik u Mezopotamiji sve do oko 1. godine n.e.. Otada pa do [[19. vijek]]a je bio zaboravljen. |
||
Sumerski jezik se smatra kao [[osamljeni jezik]] u [[Lingvistika|lingvistici]] jer ne pripada ni jednoj poznatoj ježičnoj porodici, u usporedbi s [[akadski jezik|akadskim]], koji pripada afroazijskoj jezičnoj porodici. Sumerski se razlikuje od ostalih jezika regija kao što su [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[Akadski jezik|akadski]], koji uključuje [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Akadski jezik|asirski]], te [[Aramejski jezik|aramejski]], koji pripadaju [[Semitski jezici|semitskim jezicima]], te [[elamitski jezik|elamitskog jezika]], za koga se pretpostavlja da pripada [[Elamo-dravidski jezici]]ma. |
Sumerski jezik se smatra kao [[osamljeni jezik]] u [[Lingvistika|lingvistici]] jer ne pripada ni jednoj poznatoj ježičnoj porodici, u usporedbi s [[akadski jezik|akadskim]], koji pripada afroazijskoj jezičnoj porodici. Sumerski se razlikuje od ostalih jezika regija kao što su [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[Akadski jezik|akadski]], koji uključuje [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Akadski jezik|asirski]], te [[Aramejski jezik|aramejski]], koji pripadaju [[Semitski jezici|semitskim jezicima]], te [[elamitski jezik|elamitskog jezika]], za koga se pretpostavlja da pripada [[Elamo-dravidski jezici]]ma. |
||
Verzija na datum 8 maj 2019 u 01:05
| Sumerski | |
|---|---|
| eme-ĝir, eme-gi | |
| Države | Nekada govoren u Sumeru |
| Regije | Južna Mezopotamija |
| Izumro | Praktički izumro na prijelazu 3. u 2. milenijum pne., ali se još dva milenijuma održao kao klasični jezik |
| Jezična porodica |
|
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | – |
| ISO 639-2 | sux |
| ISO 639-3 | sux |
 | |
Sumerski jezik (eme-ĝir, eme-gi; ISO 639-3: sux), ili jezik drevnog Sumera, se govorio u južnoj Mezopotamiji od najkasnije 4. milenijuma pne.. Sumerski je kao svakodnevni govor zamijenjen akadskim oko 2000 godina pne., ali se nastavio koristiti kao sveti, ceremonijalni i naučni jezik u Mezopotamiji sve do oko 1. godine n.e.. Otada pa do 19. vijeka je bio zaboravljen.
Sumerski jezik se smatra kao osamljeni jezik u lingvistici jer ne pripada ni jednoj poznatoj ježičnoj porodici, u usporedbi s akadskim, koji pripada afroazijskoj jezičnoj porodici. Sumerski se razlikuje od ostalih jezika regija kao što su hebrejski, akadski, koji uključuje babilonski i asirski, te aramejski, koji pripadaju semitskim jezicima, te elamitskog jezika, za koga se pretpostavlja da pripada Elamo-dravidski jezicima.
Osobine
Mnoge osobine sumerskog jezika se ne mogu za sada točno odrediti (npr. izgovor) zbog načina na koji je pisan: klinastim pismom koje ne zapisuje vjerno glasove i za koje ne znamo točni izgovor svih simbola.
Glasovni sustav
Ne postoji pouzdan opis sumerske fonologije, jer nema izvornih govornika. Jedino dvojezični (sumersko-akadski) tekstovi daju neke naznake kako je mogao izgledati fonetski inventar sumerskog.
Sumerski je vjerojatno imao bar ove suglasnike (prikazani tradicionalnom transliteracijom, i uz vjerojatan izgovor):
| transliteracija | b | d | g | p | t | k | z | s | š | ḫ | r | r̂ | l | m | n | ĝ | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| vjer. izgovor | p | t | k | pʰ | tʰ | kʰ | ts | s | š | x | r | (?) | l | m | n | ŋ |
Po tome bi sustav bio ovakav (prikazano u tradicionalnoj transliteraciji):
| bilabijalni | alveolarni | palatalni | velarni | uvularni | glotalni | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| ploziv | p pʰ | t tʰ | k kʰ | |||
| frikativ | v | s, ŕ | ś | h? | ||
| slivenik | z | š | ||||
| nazal | m | n | ĝ | |||
| lateral | l, r |
Pismo
Sumerski jezik se pisao klinastim pismom.
Gramatika
Sumerski jezik ima dosta složen gramatički sustav. Radi se o ergativnom jeziku.
U sumerskom se razlikuju dva gramatička roda: živo i neživo. Postoji veliki broj padeža - nominativ, ergativ, genitiv, dativ, lokativ, komitativ, ekvativ ("kao"), terminativ ("za"), ablativ ("iz"), itd. (među stručnjacima ne postoji slaganje oko broja padeža).
Vanjski linkovi
- Pregled sumerskog jezika (engleski)
- Sumerisch (Pregled sumerskoh jezika od strane prof. dr. Kausena, na njemačkom)
- The Life and Death of the Sumerian Language in Comparative Perspective Piotr Michalowski
- Zólyomi Gábor
- Cale Johnson
- Jarle Ebeling (PDF)
- Graham Cunningham (PDF)
- Članak o sumerskom jezikom Encyclopedia Britannica iz 1911. godine
- Stranica o sumerskom jeziku