Knjiga Postanka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Aktualna verzija na datum 13 april 2019 u 14:59

Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje Knjiga Postanka Knjiga Izlaska Knjiga Levitska Knjiga Brojeva Ponovljeni zakon Jošua/Isus Navin Knjiga o Sucima Ruta Prva knjiga o Samuelu Druga knjiga o Samuelu Prva knjiga o Kraljevima Druga knjiga o Kraljevima Prva knjiga Ljetopisa Druga knjiga Ljetopisa Ezra Nehemija Estera Job Psalmi Mudre izreke Propovjednik (Kohelet) Pjesma nad pjesmama Izaija Jeremija Tužaljke Ezekiel Daniel Hošea Joel Amos Obadija Jona Mihej Nahum Habakuk Sefanija Hagaj Zaharija Malahija
Deuterokanonske knjige Tobija Judita Prva knjiga o Makabejcima Druga knjiga o Makabejcima Knjiga Mudrosti Knjiga Sirahova Baruh Pismo Jeremije proroka
Pravoslavlje Ezra Treća knjiga o Makabejcima Ode Psalm 151
Istočno i rusko pravoslavlje Ezra
Istočno pravoslavlje Jubileji Henok
uredi

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore. Kratica za ovu knjigu: Post.

Naziv[uredi | uredi kod]

Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski Genesis, a označuje da se u ovoj knjizi govori o postanku svijeta i čovjeka, te o prapovijesti izraelskog naroda. Hebrejski naziv Berešit znači »u početku«, a to je prva riječ hebrejskoga teksta ove knjige.

Struktura[uredi | uredi kod]

Knjiga Postanka bitno se dijeli u dva dijela različitog opsega.

Prvi dio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u povijest spasenja o kojoj će govoriti čitava Biblija. Govori o stvaranju svemira i čovjeka, o prvom grijehu i njegovim posljedicama, te o sve većoj pokvarenosti koja se širila među ljudima.

Drugi dio (Post 12-50) počinje s Abrahamom, praocem izabranog naroda, te nastavlja poviješću praotaca, Izaka i Jakova i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izvještajem mudrosnih značajki o Josipu, sinu Jakovljevu.

Književni sastav[uredi | uredi kod]

Danas se znanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. Potkraj 19. st., pod utjecajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vrijeme i na različitim mjestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. Jahvistički dokument koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve (heb. יהוה), a način njegova opisivanja je antropomorfan. Tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao u 9. st. pne. u Judi.

Drugi je Elohistički dokument koji Boga označuje imenicom Elohim (heb. אֱלֹהִים), a nastao bi negdje nakon Jahvističkog, ali u Izraelu, da bi, nakon pada Sjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime stopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izvještaji o stvaranju svijeta i čovjeka, te počinje s Abrahamom.

Treći je Deuteronomistički dokument nastao u Jeruzalemu u doba kralja Jošije, no u Knjizi Postanka teško ga je individuirati.

Četvrti, i najmlađi, je Svećenički dokument, nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje svijeta raspoređeno na sedam dana.

Ipak, ovakva precizna podjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele modificirati, tako i one koji je žele sasvim odbaciti.

Sadržaj Knjige Postanka[uredi | uredi kod]

Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovječanstva. U njima ne treba tražiti povijesne izvještaje, već izričaj vjere njezinih pisaca. Pritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput egipatske i babilonske. Glavna je poruka te knjige da je čitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegova djela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi dio knjige nastoji objasniti i porijeklo zla, patnje i smrti, te dati odgovore na ta vječna čovjekova pitanja.

U drugom dijelu knjige (Post 12-50) povijest praotaca prikazana je kao obiteljska povijest, te skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Riječ je o pučkoj povijesti koja se zaustavlja na događajima iz osobnog života i slikovitim prikazima, te se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opću povijest. Možemo ovdje govoriti jedino o religijskoj povijesti, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji djeluje i potiče. Poruka ovog dijela sastoji se u sljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao Kanaan).

Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.

Poveznice[uredi | uredi kod]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Stari zavjet}}
-'''Knjiga Postanka''' ([[hebrejski jezik|heb.]] '''בראשׁית''' ''Berešit''; [[grčki jezik|grč.]] Γένεσις; [[latinski jezik|lat.]] ''Genesis'') je prva knjiga [[Stari zavjet|Staroga zaveta]] i [[Petoknjižje|Petoknjižja]], to jest [[židovstvo|židovske]] [[Tora|Tore]]. skraćenica za ovu knjigu: '''Post'''.
+'''Knjiga Postanka''' ([[hebrejski jezik|heb.]] '''בראשׁית''' ''Berešit''; [[grčki jezik|grč.]] Γένεσις; [[latinski jezik|lat.]] ''Genesis'') prva je knjiga [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]] i [[Petoknjižje|Petoknjižja]], to jest [[židovstvo|židovske]] [[Tora|Tore]]. [[Kratice biblijskih knjiga|Kratica]] za ovu knjigu: '''Post'''.
 == Naziv ==
-Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski ''Genesis'', a označava da se u ovoj knjizi govori o nastanku sveta i čoveka, i o praistoriji izraelskog naroda.
+Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski ''Genesis'', a označuje da se u ovoj knjizi govori o postanku svijeta i čovjeka, te o prapovijesti izraelskog naroda.
-Hebrejski naziv ''Berešit'' znači »u početku«, a to je prva reč hebrejskoga teksta ove knjige.
+Hebrejski naziv ''Berešit'' znači »u početku«, a to je prva riječ hebrejskoga teksta ove knjige.
 == Struktura ==
-Knjiga Postanka bitno se deli u dva dela različitog stepena.
+Knjiga Postanka bitno se dijeli u dva dijela različitog opsega.
-Prvi deo (Post 1-11) svojevrstan je uvod u istoriju spasenja o kojoj će govoriti čitava [[Biblija]]. Govori o stvaranju svemira i čoveka, o prvom grehu i njegovim posledicama, kao i sve više zla koje se širilo među ljudima.
+Prvi dio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u povijest spasenja o kojoj će govoriti čitava [[Biblija]]. Govori o stvaranju svemira i čovjeka, o prvom grijehu i njegovim posljedicama, te o sve većoj pokvarenosti koja se širila među ljudima.
-Drugi deo (Post 12-50) počinje s [[Abraham]]om, praocem izabranog naroda, i nastavlja istoriju praotaca, [[Izak]]a i [[Jakov]]a i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izveštajem mudrosti i Karakteristika o [[Josip (praotac)|Josipu]], sinu Jakovljevu.
+Drugi dio (Post 12-50) počinje s [[Abraham]]om, praocem izabranog naroda, te nastavlja poviješću praotaca, [[Izak]]a i [[Jakov]]a i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izvještajem mudrosnih značajki o [[Josip (praotac)|Josipu]], sinu Jakovljevu.
 == Književni sastav ==
-Danas se naučnici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. krajem 19. veka., pod uticajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vreme i na različitim mestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. ''Jahvistički dokument'' koji u izveštaju o stvaranju rabi Božjem ime Jahve (Jehova) (heb. '''יהוה'''), a način njegovog opisivanja je [[antropomorfan]]. Tome dokumentu pripada, na primer, izveštaj o prvome grehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao je u 9. veku. pne. u [[Kraljevstvo Juda|Judi]].
+Danas se znanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. Potkraj 19. st., pod utjecajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vrijeme i na različitim mjestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. ''Jahvistički dokument'' koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve (heb. '''יהוה'''), a način njegova opisivanja je [[antropomorfan]]. Tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao u 9. st. pne. u [[Kraljevstvo Juda|Judi]].
-Drugi je ''Elohistički dokument'' koji Boga označava imenicom Elohim (heb. '''אֱלֹהִים'''), a nastao bi nakon Jahvističkog, ali u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]], da bi, nakon pada Severnog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime sastavljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izveštaji o stvaranju sveta i čoveka, i počinje s Abrahamom.
+Drugi je ''Elohistički dokument'' koji Boga označuje imenicom Elohim (heb. '''אֱלֹהִים'''), a nastao bi negdje nakon Jahvističkog, ali u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]], da bi, nakon pada Sjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime stopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izvještaji o stvaranju svijeta i čovjeka, te počinje s Abrahamom.
-Treći je ''Deuteronomistički dokument'' nastao u Jeruzalemu u doba [[Kralj Jošija|kralja Jošije]], ali u Knjizi Postanka teško ga je identifikovati.
+Treći je ''Deuteronomistički dokument'' nastao u Jeruzalemu u doba [[Kralj Jošija|kralja Jošije]], no u Knjizi Postanka teško ga je individuirati.
-Četvrti, i najmlađi, je ''Svećenički dokument'', nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izveštaj o stvaranju, gde je stvaranje sveta raspoređeno na sedam dana.
+Četvrti, i najmlađi, je ''Svećenički dokument'', nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje svijeta raspoređeno na sedam dana.
-Ipak, ovakva precizna podela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele prepravitii, tako i one koji je žele totalno odbaciti.
+Ipak, ovakva precizna podjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele modificirati, tako i one koji je žele sasvim odbaciti.
 == Sadržaj Knjige Postanka ==
-Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovečanstva. U njima ne treba tražiti istorijske izveštaje, već izraz vere njenih pisaca. Potom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput [[Drevni Egipat|egipatske]] i [[Babilonija|babilonske]]. Glavna je poruka te knjige da je ceo svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegovog dela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi deo knjige objašnjava i poreklo zla, patnje i smrti, i dati odgovore na ta večna ljudska pitanja.
+Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovječanstva. U njima ne treba tražiti povijesne izvještaje, već izričaj vjere njezinih pisaca. Pritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput [[Drevni Egipat|egipatske]] i [[Babilonija|babilonske]]. Glavna je poruka te knjige da je čitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegova djela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi dio knjige nastoji objasniti i porijeklo zla, patnje i smrti, te dati odgovore na ta vječna čovjekova pitanja.
-U drugom delu knjige (Post 12-50) istorija praotaca prikazana je kao porodična istorija, i skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Reč je o narodnoj istoriji koja se zaustavlja na događajima iz ličnog života i slikovitim prikazima, ali se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opšu istoriju. Možemo ovde govoriti jedino o religijskoj istoriji, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji deluje i potiče. Poruka ovog dela sastoji se u sedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao [[Kanaan]]).
+U drugom dijelu knjige (Post 12-50) povijest praotaca prikazana je kao [[obitelj]]ska povijest, te skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. Riječ je o pučkoj povijesti koja se zaustavlja na događajima iz osobnog života i slikovitim prikazima, te se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opću povijest. Možemo ovdje govoriti jedino o religijskoj povijesti, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji djeluje i potiče. Poruka ovog dijela sastoji se u sljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao [[Kanaan]]).
 Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.