Vojislav Kecmanović – razlika između verzija
m uklonjena kategorija Dubičanci; dodana kategorija Biografije, Kozarska Dubica pomoću gadgeta HotCat |
m clean up using AWB |
||
Red 20: | Red 20: | ||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Rođen je 1881. godine u [[Čitluk (Kozarska Dubica)|Čitluku]] kod [[Prijedor]]a. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Reljevo|Reljevu]] i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Studirao je medicinu od [[1905]]. do [[1911]]. godine u [[Prag]]u gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u [[Tuzla|Tuzli]], odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u [[Kraljevina Srbija|Srbiju]] i učestvovao u njemu kao dobrovoljac. |
Rođen je 1881. godine u [[Čitluk (Kozarska Dubica)|Čitluku]] kod [[Prijedor]]a. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Reljevo|Reljevu]] i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Studirao je medicinu od [[1905]]. do [[1911]]. godine u [[Prag]]u gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u [[Tuzla|Tuzli]], odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u [[Kraljevina Srbija|Srbiju]] i učestvovao u njemu kao dobrovoljac. |
||
Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Zenica|Zenici]]. Od [[1918]]. godine bio je lekar u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „[[Filip Višnjić]]“ i istaknuti kulturni radnik. |
Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Zenica|Zenici]]. Od [[1918]]. godine bio je lekar u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „[[Filip Višnjić]]“ i istaknuti kulturni radnik. |
||
Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se [[jun]]a [[1943]]. godine na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]]. Iste godine bio je izabran za člana [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] i za predsednika [[ZAVNOBiH]]-a. |
Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se [[jun]]a [[1943]]. godine na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]]. Iste godine bio je izabran za člana [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] i za predsednika [[ZAVNOBiH]]-a. |
||
Od [[26. april]]a [[1945]]. do [[novembar|novembra]] [[1946]]. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. |
Od [[26. april]]a [[1945]]. do [[novembar|novembra]] [[1946]]. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. |
||
Red 37: | Red 37: | ||
{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Vojislav}} |
{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Vojislav}} |
||
[[Kategorija:Rođeni 1881.]] |
[[Kategorija:Rođeni 1881.]] |
||
[[Kategorija:Umrli 1961.]] |
[[Kategorija:Umrli 1961.]] |
||
[[Kategorija:Biografije, Kozarska Dubica]] |
[[Kategorija:Biografije, Kozarska Dubica]] |
||
[[Kategorija:Srpski lekari]] |
[[Kategorija:Srpski lekari]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] |
||
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] |
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] |
||
[[Kategorija:Jugoslovenski partizani]] |
[[Kategorija:Jugoslovenski partizani]] |
Verzija na datum 15 mart 2014 u 01:18
Vojislav Kecmanović | |
---|---|
1881. | [[]] 1881. |
Čitluk kod Prijedora | Čitluk kod PrijedoraAustrougarska |
1961. | mart 1961. |
Sarajevo | SarajevoFNR Jugoslavija |
1881. 1961. Dr Vojislav Kecmanović — Đedo (1881 — 1961), lekar, učesnik Balkanskih ratova i Narodnooslobodilačke borbe i prvi predsednik NR Bosne i Hercegovine.
Biografija
Rođen je 1881. godine u Čitluku kod Prijedora. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, Reljevu i Sremskim Karlovcima. Studirao je medicinu od 1905. do 1911. godine u Pragu gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u Tuzli, odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u Srbiju i učestvovao u njemu kao dobrovoljac.
Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u Banja Luci i Zenici. Od 1918. godine bio je lekar u Bijeljini. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „Filip Višnjić“ i istaknuti kulturni radnik.
Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se juna 1943. godine na oslobođenu teritoriju. Iste godine bio je izabran za člana Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije i za predsednika ZAVNOBiH-a.
Od 26. aprila 1945. do novembra 1946. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine.
Umro je 25. marta 1961. godine u Sarajevu.
Literatura
- Enciklopedija Jugoslavije (knjiga peta). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1962. godina.
- Srpski biografski rečnik (knjiga peta). „Matica srpska“, Novi Sad 2011. godina.