Vojislav Kecmanović – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m uklonjena kategorija Dubičanci; dodana kategorija Biografije, Kozarska Dubica pomoću gadgeta HotCat
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m clean up using AWB
Red 20: Red 20:
== Biografija ==
== Biografija ==
Rođen je 1881. godine u [[Čitluk (Kozarska Dubica)|Čitluku]] kod [[Prijedor]]a. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Reljevo|Reljevu]] i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Studirao je medicinu od [[1905]]. do [[1911]]. godine u [[Prag]]u gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u [[Tuzla|Tuzli]], odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u [[Kraljevina Srbija|Srbiju]] i učestvovao u njemu kao dobrovoljac.
Rođen je 1881. godine u [[Čitluk (Kozarska Dubica)|Čitluku]] kod [[Prijedor]]a. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Reljevo|Reljevu]] i [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Studirao je medicinu od [[1905]]. do [[1911]]. godine u [[Prag]]u gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u [[Tuzla|Tuzli]], odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u [[Kraljevina Srbija|Srbiju]] i učestvovao u njemu kao dobrovoljac.


Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Zenica|Zenici]]. Od [[1918]]. godine bio je lekar u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „[[Filip Višnjić]]“ i istaknuti kulturni radnik.
Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Zenica|Zenici]]. Od [[1918]]. godine bio je lekar u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „[[Filip Višnjić]]“ i istaknuti kulturni radnik.


Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se [[jun]]a [[1943]]. godine na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]]. Iste godine bio je izabran za člana [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] i za predsednika [[ZAVNOBiH]]-a.
Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se [[jun]]a [[1943]]. godine na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju]]. Iste godine bio je izabran za člana [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] i za predsednika [[ZAVNOBiH]]-a.


Od [[26. april]]a [[1945]]. do [[novembar|novembra]] [[1946]]. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine.
Od [[26. april]]a [[1945]]. do [[novembar|novembra]] [[1946]]. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine.
Red 37: Red 37:


{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Vojislav}}
{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Vojislav}}

[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Rođeni 1881.]]
[[Kategorija:Umrli 1961.]]
[[Kategorija:Umrli 1961.]]
[[Kategorija:Biografije, Kozarska Dubica]]
[[Kategorija:Biografije, Kozarska Dubica]]
[[Kategorija:Srpski lekari]]
[[Kategorija:Srpski lekari]]
[[Kategorija:Jugoslovenski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslovenski partizani]]
[[Kategorija:Jugoslovenski partizani]]

Verzija na datum 15 mart 2014 u 01:18

Vojislav Kecmanović

Vojislav Kecmanović govori na zboru za vreme predizborne kampanje za NOO na oslobođenoj teritoriji Majevice, jula 1943.
{{{tekst_uz_sliku}}}

1881. [[]] 1881.
Čitluk kod Prijedora Čitluk kod PrijedoraAustrougarska
1961. mart 1961.
Sarajevo SarajevoFNR Jugoslavija

1881. 1961. Dr Vojislav Kecmanović — Đedo (18811961), lekar, učesnik Balkanskih ratova i Narodnooslobodilačke borbe i prvi predsednik NR Bosne i Hercegovine.

Biografija

Rođen je 1881. godine u Čitluku kod Prijedora. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu, Reljevu i Sremskim Karlovcima. Studirao je medicinu od 1905. do 1911. godine u Pragu gde je i diplomirao. Kao lekar radio je u Tuzli, odakle je za vreme Balkanskog rata prešao u Srbiju i učestvovao u njemu kao dobrovoljac.

Posle rata vratio se u Tuzlu, a zatim živeo u Sarajevu. U banjalučkom veleizdajničkom procesu osuđen je na pet godina robije, koju je izdržavao u Banja Luci i Zenici. Od 1918. godine bio je lekar u Bijeljini. Bio je predsednik kulturno-prosvetnog društva i čitaonice „Filip Višnjić“ i istaknuti kulturni radnik.

Uključivši se u Narodnooslobodilačku borbu, prebacio se juna 1943. godine na oslobođenu teritoriju. Iste godine bio je izabran za člana Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije i za predsednika ZAVNOBiH-a.

Od 26. aprila 1945. do novembra 1946. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine.

Umro je 25. marta 1961. godine u Sarajevu.

Literatura