Arsenik – razlika između verzija
m Bot: Interwiki za izabrane članke za id:Arsen |
m robot Mijenja: uk:Миш'як |
||
Red 166: | Red 166: | ||
[[Category:Metaloidi]] |
[[Category:Metaloidi]] |
||
{{Link FA|de}} |
|||
{{Link FA|id}} |
|||
[[af:Arseen]] |
[[af:Arseen]] |
||
Red 179: | Red 182: | ||
[[cy:Arsenig]] |
[[cy:Arsenig]] |
||
[[da:Arsen]] |
[[da:Arsen]] |
||
[[de:Arsen]] |
[[de:Arsen]] |
||
[[el:Αρσενικό (χημικό στοιχείο)]] |
[[el:Αρσενικό (χημικό στοιχείο)]] |
||
[[en:Arsenic]] |
[[en:Arsenic]] |
||
Red 199: | Red 202: | ||
[[hu:Arzén]] |
[[hu:Arzén]] |
||
[[hy:Մկնդեղ]] |
[[hy:Մկնդեղ]] |
||
[[id:Arsen]] |
[[id:Arsen]] |
||
[[io:Arseno]] |
[[io:Arseno]] |
||
[[is:Arsen]] |
[[is:Arsen]] |
||
Red 236: | Red 239: | ||
[[th:อาร์ซีนิก]] |
[[th:อาร์ซีนิก]] |
||
[[tr:Arsenik]] |
[[tr:Arsenik]] |
||
[[uk: |
[[uk:Миш'як]] |
||
[[ur:زرنیخ]] |
[[ur:زرنیخ]] |
||
[[uz:Margimush]] |
[[uz:Margimush]] |
Verzija na datum 16 juli 2008 u 17:43
| |||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol, atomski broj | Arsen, As, 33 | ||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | metaloida | ||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | VA, 4, | ||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 5727 kg/m3, 3,5 | ||||||||||||||||||||||||
Boja | metalnosiva | ||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 74,92160 u | ||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 115 (114) pm | ||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | 119 pm | ||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | 185 pm | ||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Ar]3d104s24p3 | ||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 5 | ||||||||||||||||||||||||
oksidacioni brojevi | ±3, 5 | ||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | srednje kiseli | ||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | romboidna | ||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 1090 K (817 °C) | ||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 887 K (614 °C) | ||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 12,95×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 34,76 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 369,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,18 (Pauling) 2,20 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 330 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 3,45×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 50 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 947,0 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 1798 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 2735 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4837 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
V energija jonizacije | 6043 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
VI energija jonizacije | 12310 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
| |||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona
|
Arsen ili arsenik (As, latinski - arsenium) je metaloid VA, grupe. Ima četri izotopa: 73, 74, 75 i 76, od kojih je postojan samo 75.
Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 2,5 ppm (eng. parts per million) u obliku nekoliko minerala od kojih je najrasprostranjeniji arsenopirit koji se često nalazi i u ležištima pirita.
Njegova jedinjenja su bila poznata još u antičko doba. U čistom obliku prvi ga je izdvoio alhemičar Albert Veliki u XII-om veku, mada na to otkriće pretenduju i stariji arapski alhemičari i kineski narodni lekari.
Sigurno najpoznatije jedinjenje arsena je vrlo toksičan As2O3. Netoksične soli arsen(V) su sastojci pesticida, kao i dodaci staklu dajući mu zelenkastu boju.
Biološki značaj - nekoliko enzima koji su neophodni za život sadrže arsen. Arsen je jedan od mikroelemenata i njegova minimalna dnevna količina je veoma niska 0,04 miligrama. Soli arsen(III) su veoma otrovne i izazivaju rak.
Smrtonosna doza iznosi 50 miligrama. Soli arsen(V) su neotrovne ali imaju jako baktericidno dejstvo. Ipak unošenjem velikih količina one se nagomilavaju u organizmu u redukuju se do toksičnih soli arsen(III).
Arsen poseduje dve altotropske modifikacije: prva modifikacija- alfa je krh metal, koji burno reaguje sa vodom. Druga modifikacija- beta je zlatne boje, mnogo manje reaktivna od alfa modifikacije. Čist arsen se dodaje nekim legurama čelika, a i se dodaje silicijumu u električnoj industriji.