Furlanski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Autobot (razgovor | doprinos)
Botovi
177.192 izmene
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Red 22: Red 22:
'''Furlanski jezik''' (furlanski: ''marilenghe'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''friulano''; ISO 639-3: <ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=fur fur]</ref>) ili '''friulski''', jedan je od [[Romanš|retoromanskih]] jezika.
'''Furlanski jezik''' (furlanski: ''marilenghe'', [[italijanski jezik|talijanski]]: ''friulano''; ISO 639-3: <ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=fur fur]</ref>) ili '''friulski''', jedan je od [[Romanš|retoromanskih]] jezika.


Furlanskim govori oko 794.000 <ref name=fur/> [[Furlani|Furlana]] u [[Italija|talijanskim]] provincijama [[Udine (provincija)|Udine]], [[Pordenone (provincija)|Pordenone]], [[Gorica (provincija)|Gorizia]] i [[Trst (provincija)|Trieste]] u autonomnoj regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia-Giulia]], na furlanskom jeziku '''Friûl-Vignesie Julie'''.
Furlanskim govori oko 794.000 <ref name=fur/> [[Furlani|Furlana]] u [[Italija|talijanskim]] provincijama [[Udine (provincija)|Udine]], [[Pordenone (provincija)|Pordenone]], [[Gorica (provincija)|Gorizia]] i [[Trst (provincija)|Trieste]] u autonomnoj regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia-Giulia]], na furlanskom jeziku '''Friûl-Vignesie Julie'''.


Zbog siromaštva koje je vladalo do [[1960-e|1960-tih]] godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Švajcarska|Švicarsku]], i prekomorske zemlje;[[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Brazil]], [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Južna Afrika|Južnoafričku Republiku]]. Furlanski jezik ima četiri [[dijalekt]]a:
Zbog siromaštva koje je vladalo do [[1960-e|1960-tih]] godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Švajcarska|Švicarsku]], i prekomorske zemlje;[[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Brazil]], [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] i [[Južna Afrika|Južnoafričku Republiku]]. Furlanski jezik ima četiri [[dijalekt]]a:
* '''centralni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko [[Udine (provincija)|Udina]] do [[Palmanova|Palmanove]] na istok.
* '''centralni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko [[Udine (provincija)|Udina]] do [[Palmanova|Palmanove]] na istok.
* '''concordiese''' ili '''zapadni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko [[Portogruaro|Portogruara]], zove se "concordiese" zbog [[Antički Rim|rimskog]] grada [[Concordia Sagittaria]].
* '''concordiese''' ili '''zapadni''' karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko [[Portogruaro|Portogruara]], zove se "concordiese" zbog [[Antički Rim|rimskog]] grada [[Concordia Sagittaria]].
Red 38: Red 38:
{{izvori}}
{{izvori}}


== Eksterni linkovi ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Friulian language}}
{{Commonscat|Friulian language}}
* [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=fur Ethnologue report for language code: fur] {{en icon}}
* [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=fur Ethnologue report for language code: fur] {{en icon}}
Red 45: Red 45:


== Bibliografija ==
== Bibliografija ==
⚫
[[Kategorija:Problemi]]
* Paola Benincà, Laura Vanelli, ''Linguistica friulana'', Unipress, Padova, 2005.
* Paola Benincà, Laura Vanelli, ''Linguistica friulana'', Unipress, Padova, 2005.
* Franc Fari (cur.), ''Manuâl di lenghistiche furlane'', Forum, Udine, 2005.
* Franc Fari (cur.), ''Manuâl di lenghistiche furlane'', Forum, Udine, 2005.
Red 61: Red 60:
<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->


⚫
[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Retoromanski jezici]]
[[Kategorija:Retoromanski jezici]]
[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Romanski jezici]]

Verzija na datum 23 septembar 2013 u 09:07

Furlanski jezik
Furlan
Države Italija
RegijeEvropa
Broj govornika794,000[1]
Jezična porodicaIndoevropski jezici
PismoLatinica
Službeni status
Službeniautonomna regija Friuli-Venezia-Giulia
RegulatorOsservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
Jezični kodovi
ISO 639-1–
ISO 639-2fur
ISO 639-3fur

Furlanski jezik (furlanski: marilenghe, talijanski: friulano; ISO 639-3: [2]) ili friulski, jedan je od retoromanskih jezika.

Furlanskim govori oko 794.000 [1] Furlana u talijanskim provincijama Udine, Pordenone, Gorizia i Trieste u autonomnoj regiji Friuli-Venezia-Giulia, na furlanskom jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Zbog siromaštva koje je vladalo do 1960-tih godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u Francusku, Belgiju i Švicarsku, i prekomorske zemlje;Australiju, Kanadu, Argentinu, Brazil, Ameriku i Južnoafričku Republiku. Furlanski jezik ima četiri dijalekta:

  • centralni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko Udina do Palmanove na istok.
  • concordiese ili zapadni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko Portogruara, zove se "concordiese" zbog rimskog grada Concordia Sagittaria.
  • istočni ili Gorički karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
  • carnico karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno diftonga i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.

Furlanski jezik u području oko Gorizie govore i Slovenci kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni talijanski.

Furlanski i slovenski

Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji

Zbog blizine sa Slovencima u furlanski je ušlo dosta slovenskih (slavenskih) riječi kao; colaç (kolač), cudiç (hudič), britule (britva) i cos (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (crni luk), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Ethnologue report for language code:fur
  2. ↑ fur

Vanjske veze

Bibliografija

  • Paola Benincà, Laura Vanelli, Linguistica friulana, Unipress, Padova, 2005.
  • Franc Fari (cur.), Manuâl di lenghistiche furlane, Forum, Udine, 2005.
  • Giuseppe Francescato, Dialettologia friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1966.
  • Giovanni Frau, I dialetti del Friuli, Società Filologica Friulana, Udine, 1984.
  • Sabine Heinemann, Studi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2007.
  • Carla Marcato, Friuli-Venezia Giulia, Laterza, Roma - Bari, 2001.
  • Georg Pagitz: Friaulisch Wort für Wort, Bielefeld, Reise Know-How, 2007.
  • Piera Rizzolati, Elementi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1981.
  • Paolo Roseano, La pronuncia del friulano standard: proposte, problemi, prospettive, Ce Fastu?, LXXXVI (2010), n. 1, p. 7-34.
  • Federico Vicario (cur.), Lezioni di lingua e cultura friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2005.
  • Federico Vicario, Lezioni di linguistica friulana, Forum, Udine, 2005.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Furlanski_jezik&oldid=1710117