Venecijanski zaljev – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: zh:威尼斯灣 |
|||
| Red 24: | Red 24: | ||
[[Kategorija:Jadransko more]] |
[[Kategorija:Jadransko more]] |
||
[[Kategorija:Zaljevi]] |
[[Kategorija:Zaljevi]] |
||
[[an:Golfo de Venecia]] |
|||
[[ar:خليج البندقية]] |
|||
[[be:Венецыянскі заліў]] |
|||
[[be-x-old:Вэнэцыянскі заліў]] |
|||
[[bg:Венециански залив]] |
|||
[[ca:Golf de Venècia]] |
|||
[[cs:Benátský záliv]] |
|||
[[da:Venedigbugten]] |
|||
[[de:Golf von Venedig]] |
|||
[[en:Gulf of Venice]] |
|||
[[eo:Venecia Golfo]] |
|||
[[es:Golfo de Venecia]] |
|||
[[et:Venezia laht]] |
|||
[[fi:Venetsianlahti]] |
|||
[[fr:Golfe de Venise]] |
|||
[[fy:Golf fan Feneesje]] |
|||
[[he:מפרץ ונציה]] |
|||
[[hr:Venecijanski zaljev]] |
|||
[[it:Golfo di Venezia]] |
|||
[[ja:ヴェネツィア湾]] |
|||
[[ka:ვენეციის ყურე]] |
|||
[[ko:베네치아 만]] |
|||
[[nl:Golf van Venetië]] |
|||
[[nn:Veneziabukta]] |
|||
[[no:Veneziabukten]] |
|||
[[os:Венецийы бакæлæн]] |
|||
[[pl:Zatoka Wenecka]] |
|||
[[pt:Golfo de Veneza]] |
|||
[[ru:Венецианский залив]] |
|||
[[sk:Benátsky záliv]] |
|||
[[sl:Beneški zaliv]] |
|||
[[sv:Venedigbukten]] |
|||
[[tr:Venedik Körfezi]] |
|||
[[uk:Венеціанська затока]] |
|||
[[vec:Golfo de Venexia]] |
|||
[[zh:威尼斯灣]] |
|||
Verzija na datum 12 mart 2013 u 14:17
Venecijanski zaljev (talijanski: Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35 %.
Dijeli se na zapadni dio Venecijanskog zaljeva, u užem smislu Venecijanska laguna (Laguna Veneta), a na sjeveroistoku se nalazi Tršćanski zaljev.
U zaljev se ulijevaju rijeke Pad (Po), Adige, Piave, Brenta, Tagliamento, Soča (Isonzo) i Timavo (Reka). Obala je slabo razvedena i pretežno niska i pješćana, uz koju se razvila turistička središta Lido di lesolo, Lido di Venezia, Bibione, Lignano i dr.
Zapadne obale zaljeva (sve do Trsta) okružuju močvare i lagune, a sjeveroistočna obala je strma (vapnenac). Na obalama se nalazi nekoliko važnih luka i gradova: Venecija, Trst, Pula, Rovinj.
Porast značenja Mletačke republike kao pomorske sile u srednjovjekovnom razdoblju pridonijelo je porastu važnosti zaljeva kao važne trgovačke rute.
Ekološki, to je jedan od najugroženijih dijelova Jadranskog mora jer rijeke Po i Adige sa sobom donose otpadne vode iz industrijski najrazvijenijeg dijela Italije.
Vanjski linkovi
- Protupoplavni sustav u Veneciji
- Predrag Matvejević, Golfo di Venezia