Hebrejsko pismo – razlika između verzija
m Robot: Modifying is:Hebreska stafrófið→is:Hebreskt stafróf |
m Bot: Migrating 67 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q33513 (translate me) |
||
Red 379: | Red 379: | ||
[[Kategorija:Pisma]] |
[[Kategorija:Pisma]] |
||
[[af:Hebreeuse alfabet]] |
|||
[[als:Hebräisches Alphabet]] |
|||
[[ar:كتابة عبرية]] |
|||
[[arc:ܐܠܦܒܝܬ ܥܒܪܝܐ]] |
|||
[[arz:عبرى]] |
|||
[[ast:Alfabetu hebréu]] |
|||
[[bar:Hebräisches Alphabet]] |
|||
[[bg:Еврейска писменост]] |
|||
[[bjn:Abjad Ibrani]] |
|||
[[bn:হিব্রু বর্ণমালা]] |
|||
[[br:Lizherenneg hebraek]] |
|||
[[bs:Hebrejsko pismo]] |
|||
[[ca:Alfabet hebreu]] |
|||
[[ceb:Sulat Inebreo]] |
|||
[[ckb:ئەلفوبێی عیبری]] |
|||
[[cs:Hebrejské písmo]] |
|||
[[cy:Yr wyddor Hebraeg]] |
|||
[[da:Hebraisk alfabet]] |
|||
[[de:Hebräisches Alphabet]] |
|||
[[el:Εβραϊκό αλφάβητο]] |
|||
[[en:Hebrew alphabet]] |
|||
[[eo:Hebrea alfabeto]] |
|||
[[es:Alfabeto hebreo]] |
|||
[[eu:Hebrear alfabeto]] |
|||
[[fa:الفبای عبری]] |
|||
[[fi:Heprealainen kirjaimisto]] |
|||
[[fr:Alphabet hébreu]] |
|||
[[ga:Aibítir Eabhraise]] |
|||
[[gd:Aibidil Eabhra]] |
|||
[[gl:Alfabeto hebreo]] |
|||
[[he:אלפבית עברי]] |
|||
[[hu:Héber írás]] |
|||
[[hy:Եբրայական այբուբեն]] |
|||
[[ia:Alphabeto hebree]] |
|||
[[id:Abjad Ibrani]] |
|||
[[is:Hebreskt stafróf]] |
|||
[[it:Alfabeto ebraico]] |
|||
[[ja:ヘブライ文字]] |
|||
[[ka:ებრაული დამწერლობა]] |
|||
[[kab:Agemmay aɛebri]] |
|||
[[ko:히브리 문자]] |
|||
[[koi:Еврей анбур]] |
|||
[[ku:Elfubêy îbrî]] |
|||
[[lad:Alefbet ebreo]] |
|||
[[lv:Ebreju alfabēts]] |
|||
[[mk:Хебрејско писмо]] |
|||
[[ms:Abjad Ibrani]] |
|||
[[nl:Hebreeuws alfabet]] |
|||
[[nn:Det hebraiske alfabetet]] |
|||
[[no:Det hebraiske alfabetet]] |
|||
[[pl:Pismo hebrajskie]] |
|||
[[pt:Alfabeto hebraico]] |
|||
[[ro:Alfabetul ebraic]] |
|||
[[ru:Еврейский алфавит]] |
|||
[[sk:Hebrejské písmo (novšie)]] |
|||
[[sl:Hebrejska abeceda]] |
|||
[[sr:Хебрејско писмо]] |
|||
[[sv:Hebreiska alfabetet]] |
|||
[[ta:எபிரேய அரிச்சுவடி]] |
|||
[[tg:Ҳуруфи иврӣ]] |
|||
[[th:อักษรฮีบรู]] |
|||
[[tl:Sulat Ebreo]] |
|||
[[tr:İbrani alfabesi]] |
|||
[[uk:Гебрейська абетка]] |
|||
[[vec:Alfabeto ebraico]] |
|||
[[yi:אלף בית]] |
|||
[[zh:希伯来字母]] |
Verzija na datum 10 mart 2013 u 15:23
Historija pisma |
---|
srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.
|
meroitičko 3. v. pne. |
Geneologija |
- Ovaj članak se bavi hebrejskim slovima. Za hebrejske dijakritičke znake vidi nikud (niqqud).
Hebrejski alfabet je pismo od 22 slova kojim se piše hebrejski jezik. Široko je rasprostranjen i meću jevrejskom dijasporom, tako da se i još nekoliko jezika, kao jidiš, ladino ili judeo-arapski, pišu ovim pismom.
Jevreji ga zovu alefbet (jer su prva dva slova alef [א] i bet [ב]). Broj slova, njihov redosled, njihova imena kao i njihove fonetske vrednosti su jednake kao u aramejskom pismu, jer su i Jevreji i Aramejci preuzeli feničansko pismo krajem drugog milenijuma pne.
Savremeno pismo kojim se piše hebrejski jezik je nastalo u trećem veku pne. iz aramejskog, koji su koristili Jevreji još od 6. veka pne. Pre toga, koristili su pismo koje je u 9. veku pne. nastalo iz feničanskog; u verskim spisima, Samarićani još uvek koriste varijantu ovog starog pisma.
Opis
I u starom i u novom hebrejskom pismu ne postoji razlika između tzv. malih i velikih slova, već samo nekoliko slova ima drugačiji oblik kada se piše na kraju reči, slično arapskom pismu, ali mnogo jednostavnije. U pisanju se samoglasnici uglavnom ne pišu. Hebrejsko pismo se piše sa desna na levo.
Da bi se pravilno označavali samoglasnici, nastao je veći broj sistema dijakritičkih znakova (nikud, mn. nikudot, heb. נקדות). Jedan od ovih, zvani Tiberijski sistem je vremenom postao dominantan. Aron ben Mozes ben Ašer (Aaron ben Moses ben Asher), i njegova porodica kroz više generacija, se smatra zaslužnim za nastanak i usavršavanje ovog sistema. Ove oznake se koriste za posebne namene, kao što su biblijski tekstovi, poezija ili za učenje hebrejskog jezika. U Tiberijskom sistemu postoji i određeni broj znakova za pojanje, koji označavaju kako treba pojati određene citate (slično evropskim neumama), kao i određeni broj krunica, koje se koriste samo u svicima Tore.
Hebrejska slova se mogu koristiti i kao brojevi (najčešće u Kabali), ali su svakodnevnoj upotrebi tzv. arapski odn. zapadni brojevi.
Alefbet
Sledeća slova čine alefbet: Hebrejski alefbet
Slova koja su rastavljena sa / predstavljaju isto slovo, s tim što je desni znak za pisanje na početku i unutar reči, a levi za pisanje tog slova na kraju reči.
Alef (א)
Ime | Fonološko | ’āleph |
Izraelski izgovor | alef | |
Aškenaski izgovor | olef | |
Transkripcija | Standardna latinična | ’ |
Izraelski standard | ' 1 | |
Numerička vrednost | 1 | |
Formira samoglasnike | ê, ệ, ậ, â, ô | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | ʔ |
Aškenaski hebrejski | nemi glas | |
Sefardski hebrejski | ʔ | |
Jemenitski hebrejski | ʔ | |
Tiberijski hebrejski | ʔ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ʔ |
1ne piše se na početku i kraju reči; najčešće se svejedno ne piše
Подебљан==Bet (ב)==
Ime | Fonološko | bêth |
Izraelski izgovor | bet ili vet | |
Aškenaski izgovor | beis ili veis | |
Transkripcija | Standardna latinična | b |
Izraelski standard | b ili v | |
Numerička vrednost | 2 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | b ili v |
Aškenaski hebrejski | b ili v~v̥ | |
Sefardski hebrejski | b ili b~β~v | |
Jemenitski hebrejski | b | |
Tiberijski hebrejski | b ili v | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | b |
Gimel (ג)
Ime | Fonološko | gímel |
Izraelski izgovor | gimel | |
Aškenaski izgovor | gimmel | |
Transkripcija | Standardna latinična | g ili gh |
Izraelski standard | g | |
Numerička vrednost | 3 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | ɡ |
Aškenaski hebrejski | ɡ~ɡ̊ | |
Sefardski hebrejski | ɡ~ɣ | |
Jemenitski hebrejski | ʒ~ɣ | |
Tiberijski hebrejski | ɡ~ɣ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ɡ |
Dalet (ד)
Ime | Fonološko | dāleth |
Izraelski izgovor | dalet | |
Aškenaski izgovor | doles | |
Transkripcija | Standardna latinična | d ili dh |
Izraelski standard | d | |
Numerička vrednost | 4 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | d |
Aškenaski hebrejski | d~d̥ | |
Sefardski hebrejski | d̪~ð | |
Jemenitski hebrejski | d̪ ili ð | |
Tiberijski hebrejski | d̪ ili ð | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | d̪ |
He (ה)
Ime | Fonološko | hê |
Izraelski izgovor | he/hei/e/ei | |
Aškenaski izgovor | hei | |
Transkripcija | Standardna latinična | h ili Ḏ |
Izraelski standard | h1 | |
Numerička vrednost | 5 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | h~ʔ |
Aškenaski hebrejski | h | |
Sefardski hebrejski | h | |
Jemenitski hebrejski | h | |
Tiberijski hebrejski | h | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | h |
1 ne piše se na kraju reči
Vav (ו)
Ime | Fonološko | wāw |
Izraelski izgovor | vav | |
Aškenaski izgovor | vov ili vof | |
Transkripcija | Standardna latinična | w |
Izraelski standard | v | |
Numerička vrednost | 6 | |
Formira samoglasnike | ô, û | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | v |
Aškenaski hebrejski | v~v̥ | |
Sefardski hebrejski | v | |
Jemenitski hebrejski | w | |
Tiberijski hebrejski | w | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | w |
Zajin (ז)
Ime | Fonološko | záyin |
Izraelski izgovor | zayin | |
Aškenaski izgovor | zayin | |
Transkripcija | Standardna latinična | z |
Izraelski standard | z | |
Numerička vrednost | 7 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | z |
Aškenaski hebrejski | z | |
Sefardski hebrejski | z | |
Jemenitski hebrejski | z | |
Tiberijski hebrejski | z | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | ʣ |
Het (ח)
Ime | Fonološko | ḥêṯ (arhaično ḫêṯ) |
Izraelski izgovor | chet | |
Aškenaski izgovor | ches | |
Transkripcija | Standardna latinična | ḥ (arhaično ḫ) |
Izraelski standard | h1 ch2 | |
Numerička vrednost | 8 | |
Izgovor (IPA) | Izraelski hebrejski | x~ħ |
Aškenaski hebrejski | x | |
Sefardski hebrejski | ħ | |
Jemenitski hebrejski | ħ | |
Tiberijski hebrejski | ħ | |
Rekonstruisani biblijski hebrejski | x~X |
1 na početku i nakon suglasnika
2 na ostalim mestima u reči