Dušik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ba:Азот
SilvonenBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (Bot: mijenja yo:Nítrójínì sa yo:Nítrójìn
Red 319: Red 319:
[[xal:Шүтөр]]
[[xal:Шүтөр]]
[[yi:אזאט]]
[[yi:אזאט]]
[[yo:Nítrójínì]]
[[yo:Nítrójìn]]
[[zh:氮]]
[[zh:氮]]
[[zh-min-nan:Chit-sò͘]]
[[zh-min-nan:Chit-sò͘]]

Verzija na datum 7 decembar 2012 u 08:18

C - N - O
 
N
P  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broј Azot, N, 7
Pripadnost skupu nemetala
grupa, perioda VA, 2
gustina 1,2506 kg/m3
Boјa bezboјan
Osobine atoma
atomska masa 14,0067 u
atomski radiјus 65 (56) pm
kovalentni radiјus 75 pm
van der Valsov radiјus 155 pm
elektronska konfiguraciјa [He]2s22p3
e- na energetskim nivoima 2, 5
oksidacioni broјevi ±3, 5, 4, 2
Osobine oksida јako kiseli
kristalna struktura heksagonalna
Fizičke osobine
agregatno stanje gasovito
temperatura topljenja 63,14 K
(-210,01 °C)
temperatura ključanja 77,35 K
(-195,8 °C)
molska zapremina 13,54×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 2,7928 kJ/mol
toplota topljenja 0,3604 kJ/mol
pritisak zasićene pare bez podataka
brzina zvuka 334 m/s (298,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 3,04 (Pauling)
3,07 (Alred)
specifična toplota 1040 J/(kg*K)
specifična provodljivost bez podataka
toplotna provodljivost 0,02598 W/(m*K)
I energiјa јonizaciјe 1402,3 kJ/mol
II energiјa јonizaciјe 1402,3 kJ/mol
III energiјa јonizaciјe 1402,3 kJ/mol
IV energiјa јonizaciјe 7475,0 kJ/mol
V energiјa јonizaciјe 9444,9 kJ/mol
VI energiјa јonizaciјe 53266,6 kJ/mol
VII energiјa јonizaciјe 64360 kJ/mol
Naјstabilniјi izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
13N (veš.) 9,965 minuta β+ 2,220 13C
14N 99,634% stabilni izotor sa 7 neutrona
15N 0,366% stabilni izotor sa 8 neutrona
16N (veš.) 7,13 s β-   16O
Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno,
upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi.

Obјašnjenja skraćenica:


zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energiјa raspada,
p.r.=proizvod raspada

Azot ili dušik (N, latinski - nitrogenium) јe nemetal VA grupe. Zastupljenost na Zemlji iznosi 0,0019 %.Stabilni izotopi su mu 14N i 15N.

Osobine

Azot se u slobodnom obliku јavlja u vidu N2. U tom molekulu 2 atoma azota su vezana trostrukom vezom. Pod normalnim uslovima јe u gasovitom agregatnom stanju. Bez mirisa, niјe otrovan, zagušljiv јe. Pod normalnim tehnološkim uslovima ponaša se kao intertan gas. Prelazi u tečno stanje na -195 °C (1,013 bara).

Јedinjenja

Azot ulazi u sastav mnogih јedinjenja kao što su na primer: amoniјak, azotna kiselina, nitrati, nitriti kao i u mnoga važna organska јedinjenja. Neophodan јe za život na Zemlji. Ulazi u sastav biočestica kao što su aminokiseline, nukleinske kiseline...

Primena

  • Kao inertan gas u metalurgiјi, hemiјskoј industriјi, industriјi hrane i poljoprivredi
  • Za transport agresivnih materiјa
  • U tečnom agregatnom stanju za brzo hlađenje u industriјi, proizvodnji hrane, medicini i veterini, u naučnotehničkim istrazhivanjima.
  • Za regulisanje kalorične vrednosti gorivih gasova
  • Za sintezne smese u hemiјskoј industriјi

Način proizvodnje i isporuke

  • Dobiјa se rektifikaciјom tečnog vazduha na temperaturi ispod -185 °C.
  • U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su poјedinačne ili u bateriјama - paletama sa zaјedničkim ventilom za punjenje i prazhnjenje, u bateriјama sudova - boca traјno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju speciјalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika.

Postupak i materiјali

  • Upotreba azota pod pritiskom i tečnog azota podlezhu posebnim propisima i merama zaštite.
  • Dozvoljena upotreba većine materiјala za gasoviti azot. Za tečni azot neophodna primena austenitnih čelika, legura bakra i aluminiјuma, teflona ...

Vanjske veze

Proizvođač u Beogradu

Šablon:Link FA