Sisački partizanski odred – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
vratio šablon novj, ovom ne radi slika
Red 18: Red 18:


== Formiranje ==
== Formiranje ==

{{citat|U dvorištu kuće obitelji Lasić u Žabnu te se večeri okupilo oko desetak komunista i skojevaca. Prošli su stotinjak metara od sela i pod jednim hrastom održali sastanak. Dogovarali su se do ponoći. Članovi partijskih organizacija iz obližnjih sela razišli su se zatim zbog zadataka koje su trebali izvršiti iste noći. Capo i Marijan ostali su sami pod hrastom, rasprostrli šatorska krila i legli. Bila je to njihova prva partizanska noć. Bili su prvi jugoslavenski partizani.<ref name="Čitanka">[http://cdsee.org/jhp/pdf/workbook4_srb_ed2.pdf Istorijska čitanka, Drugi svetski rat]</ref>|Darko Stuparić o formiranju prve partizanske jedinice u blizini Siska u junu 1941.}}


Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] za Sisak, i to nakon vijesti o početku [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]]. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti.<ref name="Pavličević">[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.</ref> Komandant Odreda je bio [[Vlado Janić Capo]].
Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] za Sisak, i to nakon vijesti o početku [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]]. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti.<ref name="Pavličević">[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.</ref> Komandant Odreda je bio [[Vlado Janić Capo]].

Verzija na datum 28 novembar 2012 u 03:23

Sisački partizanski odred
deo NOV i PO Jugoslavije

Spomenik Ustanku u šumi Brezovici kod Siska.
Datum: 22.6. 1941.
Mesto: šuma Brezovica kod Siska
Brojno stanje: 79 boraca
Komandant: Vlado Janić Capo
Učešće u bitkama: Ustanak u NDH 1941.

Sisački narodnooslobodilački partizanski odred je bila prva stalna vojna jedinica koju su formirali hrvatski, odnosno jugoslavenski partizani 22.6. 1941. u šumi Brezovica kraj Siska svrhu oružane borbe protiv Sila Osovine. Taj datum se danas u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Sisački NOP odred je prvi antifašistički partizanski odred u Hrvatskoj i u okupiranoj Jugoslaviji u drugom svetskom ratu.[1]

Formiranje

U dvorištu kuće obitelji Lasić u Žabnu te se večeri okupilo oko desetak komunista i skojevaca. Prošli su stotinjak metara od sela i pod jednim hrastom održali sastanak. Dogovarali su se do ponoći. Članovi partijskih organizacija iz obližnjih sela razišli su se zatim zbog zadataka koje su trebali izvršiti iste noći. Capo i Marijan ostali su sami pod hrastom, rasprostrli šatorska krila i legli. Bila je to njihova prva partizanska noć. Bili su prvi jugoslavenski partizani.[2]

– Darko Stuparić o formiranju prve partizanske jedinice u blizini Siska u junu 1941.

Odluku o formiranju Odreda je donio Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske za Sisak, i to nakon vijesti o početku njemačkog napada na SSSR. Imao je 79 boraca. Većinu ljudstva su činili članovi KP iz okolice Siska, i to hrvatske nacionalnosti.[3] Komandant Odreda je bio Vlado Janić Capo.

Među borcima Odreda se nalazio i Janko Bobetko, koji će voditi hrvatske snage u ratu 1991-95.

Ratni put

Već sutradan je Odred izveo svoju prvu akciju, miniravši željezničku prugu između Siska i Grede. Tri dana kasnije je minirana pruga između Capraga i Siska, a potom je Odred formirao svoj logor u Žabinskoj šumi. Odred je sljedećih dana nastavio izvoditi akcije u okolici Siska.

Kako bi uništili Odred, vlasti NDH su iz Zagreba u područje Siska 22.7. kamionima poslali 500 ustaša. Tada je došlo do prvog većeg oružanog okršaja između partizana i ustaša, u kome su poginula 2 pripadnika Odreda.

Sljedeću važniju akciju je Sisački NOP odred imao 13.9. kada je upao u selo Topolovac i tamo zaplijenio 29 pušaka te pokidao TT-linije Sisak-Topolovac.

Zbog toga je u područje oko Siska upućeno 650 ustaša i domobrana koje su opkolile šumu Zalukinju, Brezovicu, Bukovicu i Laklan gdje je bio logor Odred. Suočen s nadmoćnim neprijateljem, Odred se noću povukao u pravcu Siska, a potom prešao Savu te se kod Šamarice spojio s banijskim partizanima.

Nekoliko dana kasnije su borci Petrinjske partizanske grupe i Sisačkog NOP odreda formirali novi - Kalinski partizanski odred.

Nasleđe

Spomenik posvećen osnutku odreda u šumi Žabno kod Siska.

Godine 1990, dan formiranja Sisačkog partizanskog odreda postao je novi praznik Republike Hrvatske, Dan antifašističke borbe, zamenivši dotadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske u Srbu 27. jula.

Literatura

Izvori

  1. Nikola Anić, Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945., Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 34.:Šablon:Citat2
  2. Istorijska čitanka, Drugi svetski rat
  3. Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., 4. dop. izd., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 441.–442.

Vidi još

Spoljašnje veze

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.